Kasnoantička bazilika u Oborcima
Ranohrišćanska bazilika i grobnice u Oborcima, pronađena je uz magistralni put Travnik-Donji Vakuf, u selu Oborcima, Bosna i Hercegovina.
Bazilika u Oborcima uredi
U rimskom periodu područje je bilo poznato po intenzivnom životu. Kroz Oborke je prolazila rimska cesta iz doline Vrbasa, prema Turbetu i Travniku. Stanovništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom i proizvodnjom željeza. Oko 500 metara od bazilike pronađeni su ostaci rimskih zgrada, koji su vjerojatno pripadali nekom poljoprivrednom imanju. Na nekoliko mjesta su nalazišta željezne troske, dva u neposrednoj blizini bazilike.
Arheološki materijal iz jedne grobne komore pronađene u unutrašnjosti bazilike upućuje na zaključak da je područje bilo izloženo kulturnoj, a možda i političkoj predominaciji Istočnih Gota. Skromna oprema bazilike je znak da je služila seoskoj opštini.
Istraživanja uredi
Selo Oborci leži uz magistralni put Travnik - Donji Vakuf. Ranohrišćanska bazilika je sagrađena na manjem uzvišenju lokaliteta Glavica ili Crkvina, u samom središtu sela.
Područje i bazilika prvi put su devastirani 1930. godine, prilikom potrage za blagom. Na arheološkom području sagrađen je bunker 1943. godine, sa dubokim rovovima, kada je veći dio kulturnih slojeva prekopan i oštećen. Područje je ponovno devastirano 1956 gradnjom individualnog stambenog objekta.
Zaštitna istraživanja izvršio je Đuro Basler 1956. i 1959. godine. Otkopani zidovi su zaštićeni tankim premazom produženog maltera, i izvršena je nadogradnja u suhozidu do visine od pola metra. Pokretni arheološki materijal je deponiran u prostorijama Zemaljskog Muzeja u Sarajevu.[1]
Arheološki materijal govori da je izgrađena u vrijeme vladavine Istočnih Gota ovim krajevima. Skromna oprema bazilike je znak da je služila nekoj seoskoj općini.[2]
Opis uredi
Bazilika je u osnovi izduženi pravougaonik dimenzija 15,45 x 19, 72 m. Sastoji se od predvorja i lađe.[3] Unutar bazilike pronađene su četiri zidane grobne komore zidane blokovima od sedre, pokrivene svodom i grubo malterisane.
Nacionalni spomenik uredi
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 26. januara novembra 2004. godine, donijela je odluku da se ranohrišćanska bazilika u Oborcima proglasi za nacionalni spomenik BiH.[4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik. Nacionalni spomenik čini arheološko područje - ostaci Kasnoantičke bazilike u Oborcima i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a koje je popisano u inventarnim knjigama nalaza Muzeja.[5]
Izvori uredi
- ↑ „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini”. Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Ranokršćanska bazilika u Oborcima”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 16. 3. 2024.
- ↑ „Nacionalni spomenici u Donjem Vakufu”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 16. 3. 2024.[mrtav link]