Karmati (arapski: قرامطةQarāmita "Oni koji pišu malim slovima";[1] ponekad navođeni i kao "Karmatijanci" su bili šijitska ismailitska grupa u istočnoj Arabiji, poznata po pokušaju stvaranja utopističke države republikanskog uređenja, odnosno dugotrajnoj pobuni protiv Abasidskog Kalifata. Država, koja je uspostavljena 899. se obogatila trgovinom robljem, ali i pljačkom gdje su joj posebna meta bili hodočasnici u Meku. Godine 930. je karmatski vođa Ṭāhir Sulaymān,[2] uspio napasti i nakratko osvojiti Meku i ukrasti dio Crnog kamena, te oskrnaviti bunar Zem-Zem truplima ubijenih hodočasnika. Karmati su se odlikovali ne samo neuobičajenim društvenim uređenjem za tadašnje doba, nego i neobičnim religijskim konceptima. Oko 1067. su slomljeni i prestaju biti važan faktor, iako će se manje karmatske zajednice spominjati i u 14. vijeku.

Izvori uredi

  1. Glassé, Cyril. 2008. The New Encyclopedia of Islam. Walnut Creek CA: AltaMira Press.
  2. Mecca's History, from Encyclopædia Britannica.

Eksterni linkovi uredi