Koordinate: 44° 34′ 04" SGŠ, 16° 26′ 52" IGD
Kapljuh je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Bosanski Petrovac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 144 stanovnika.[1]

Kapljuh
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Opština/Općina Bosanski Petrovac
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 144
Geografija
Koordinate 44°34′04″N 16°26′52″E / 44.567778°N 16.447778°E / 44.567778; 16.447778
Kapljuh na mapi Bosne i Hercegovine
Kapljuh
Kapljuh
Kapljuh (Bosne i Hercegovine)

Geografija uredi

Kapljuh leži u onom dijelu Bravskog polja gdje se pravac polja lomi i iz južnog prelazi u istočni smjer. Tako je Kapljuh nastavak Smoljane, prostirući se ispod smoljanskih Tavana. Taj dio sela se zove Pod Vrhovije. Drugi dio sela je u polju i taj dio se zove Kapljuh. Treći dio je potpuno odvojen, ispod brda Risovača, Bajramovac i Ježevac i zove se Rsovac. Na sredini polja, ispod sela je brežuljak Katina Glavica. Postoji par malih izvora koji daju vodu preko zime.[2] Na granici prema Bravskom Vagancu, na Miljevića kućerini, nalazi se na 810 m. n/m. jedna jama stupnjevitog tipa. Izgrađena je u krednim krečnjacima. Danas je bez vode.

Istorija uredi

U Kapljuhu, na lokacji Mramor je pronađen rimski miljokazi udaljen 6 km. od onog u Barama. Jedna gradina se nalazi na Latinskom vrhu, vjerovatno rimska utvrda radi osiguranja ceste. Tu je pronađen rimski materijal.

U selu je rođen Narodni heroj Jugoslavije Pane Đukić Limar.[3]

Stanovništvo uredi

Nacionalnost 1991.
Srbi 138
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 6
Ukupno 144

Privreda uredi

U Kapljuvu je zemlja slaba i neplodna, nepogodna za poljoprivredu. Bio je to razlog zašto je posljednje naseljeno.

Literatura uredi

  • Dr. Rade Davidović -PETROVAČKO POLJE, Novi Sad, 1981
  • Ivo Bojanovski -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI - Sarajevo 1974

Reference uredi

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. „Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja”. Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. „Boško Stojanović: Narodni heroj Pane Đukić Limar”. Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjske veze uredi