Kanadski štit (engl. Canadian Shield, fr. Bouclier canadien; zvan i Laurentijska visoravan, engl. Laurentian Plateau, fr. Plateau laurentien) je velika geološka subregija potkovičastog oblika koja se koncentrično širi od Hudsonovog zaljeva preko istočne i centralne Kanade i krajnjeg sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država.[1]

Kanadski štit
Canadian Shield
Bouclier canadien
Geološka karta Kanade (Kanadski štit označen je crvenom bojom)
Geološka karta Kanade
(Kanadski štit označen je crvenom bojom)
Geološka karta Kanade
(Kanadski štit označen je crvenom bojom)
Država  Kanada
 SAD

Geografija i geologija uredi

Kanadski štit ima površinu od oko 8 milijuna km², a to je približno polovica kanadskog teritorija.[1] Prostire se od Velikih jezera do Arktičkog oceana i Grenlanda, preko šest kanadskih provincija: Newfoundland i Labrador, Québec, Ontario, Manitoba, Saskatchewan i Alberta, i dvije teritorije (Sjeverozapadni teritoriji i Nunavut), pa sve do sjevernih dijelova američkih saveznih država Minnesote, Wisconsina, Michigana i New Yorka.[1]

Kanadski štit je formiran je u predkambriju prije 3 milijarde godina i dio je sjevernoameričkog kontinentalnog kratona. Sastoji se od tvrdog gnajsa i granita koji leže ispod njegove površine i spadaju među najstarije stijene na Zemlji. To je kraj koji karakteriziraju brdašca sa prosječnom nadmorskom visinom od 100 do 500 metara, sa brojnim močvarama i jezerima između njih. Planine se nalaze na krajnjem sjeveroistoku Labradora i na otoku Baffin i uzdižu se do 1500 metara.[1]

 
Tipičan krajolik Kanadskog štita

Za vrijeme pliocena (prije 2,6 miliona do 11.700 godina), ogromni glečeri koji su tad pokrivali su Sjevernu Ameriku imali su središte upravo u toj regiji. Kad je nastupilo zatopljenje, krenuli su prema jugu i skinuli površinski sloj zemlje i trošne stijene. Nešto od tog materijala je ipak ostalo kad se led otopio, ali je većina prenešena prema jugu i jugozapadu i tamo pohranjena.[1]

Klima i vegetacija uredi

Na ovom velikom prostranstvu, obzirom na njegov geografski položaj, prevladava polarna i subarktička klima. Na krajnjem sjeveru je to polarna klima sa konstantno niskim temperaturama koja ne omogućuje rast drveća tako da tu uglavnom prevladava tundra sa niskim travama i mahovinom. Po južnijem pojasu u kom je toplije rastu ogromne četinarske šume u kojima prevladavaju crna i bijela omorika, uz nešto breza i jasika.

Privreda uredi

Kanadski štit ima tri velika prirodna resursa; šume, rude i vodu. Šume se kao ekonomsko bogatstvo najviše eksploatiraju u četiri kanadske provincije, Québecu, Ontariju, Manitobi i Saskatchewanu. Od ruda se najviše kopa; bakar, željezo, olovo, nikal, zlato, srebro, uran i cink. Krajem 19. vijeka u Sjeverozapadnim teritorijama su otkrivene značajne količine dijamanata. Veliki hidro potencijal rijeka koristi se za pogon brojnih hidroelektrana. Poljoprivreda gotovo da i ne postoji jer Kanadski štit ima vrlo malo obradivog zemljišta.

Stanovništvo uredi

Kanadski štit je vrlo rijetko naseljen. Stanovništvo živi uglavnom po rudarskim naseljima i manjim industrijskim centrima.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Canadian Shield (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 10. 2012. 

Vanjske veze uredi