Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni

Kamene stolice su simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog staleža. Prema pravnim običajima i normama feudalnog društva, vlastela je kao vladajuća društvena klasa imala vlast nad seljacima kao potčinjenom klasom. Svaki je vlastelin sudio kmetovima u svojoj nadležnosti za njihova djela. U vršenju te funkcije on se ponekada služio kamenom stolicom, zbog čega se nazivaju i sudačkim ili sudijskim stolicama. Javne sudije bili su feudalci različitih titula, kao što su kralj, župan, knez ili vojvoda.

Takođe su korištene i u drugim oblicima vršenja vlasti, na skupovima i zborovima, na stancima i državnim saborima, pa je opravdano da njihovu funkciju gledamo nešto šire, u smislu funkcije obavljanja feudalne vlasti uopšte.

Koristile su se i za osmatranje terena i bezbjedno odmaranje. Najčešće su se nalazile na otvorenom prostoru a jedan dio i u utvrđenim gradovima srednjovjekovnih država.

Kamene stolice se djele na pokretne i nepokretne. Na teritoriji srednjovjekovne Bosne pronađeno je na desetine kamenih stolica. Stolice mogu biti ukrašene motivima simboličkog i dekorativnog karaktera, a na nekima su uklesani ćirilični natpisi.

Lokaliteti u srednjovjekovnoj Bosni

Na teritoriji koja je obuhvatala srednjovjekovna Bosna pronađene su 42 kamene stolice. Od toga su danas tri van današnje teritorije Bosne i Hercegovine. Dvije se nalaze u gradu Sokolu u Crnoj Gori i jedna u Kovinu u Srbiji a pošto su Sokol i Kovin bili u sastavu oblasti kojom je upravljao Sandalj Hranić a poslije njega Herceg Stjepan, tj.u sastavu stare Hercegovine, a to znači na teritoriji srednjovjekovne Bosne.

Pokretnih je 11, a nepokretnih 31. Veći broj stolica je s naslonom (37), a manji broj ih je bez naslona (5). Od stolica sa naslonom 32 imaju samo naslon za leđa dok 5 stolica imaju i naslon za ruke. Od sveukupnog broja 10 stolica imaju postolje, naslon za stavljanje nogu.

Sjedišta stolica su klesana najčešće u obliku pravougaonika (60–80 cm dužine i 30–50 cm širine). Četiri stolice imaju reljefe, a tri stolice natpise pisane srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom. Po svojim paleografskim, jezičkim i drugim osobinama, ovi natpisi imaju mnogo zajedničkoga sa natpisima na stećcima. U njima, kao i u natpisima na stećcima, nalazimo ista karakteristična slova i arhaične riječi, kao što su: A SE, SI, SIE i KAMI.

• Vratar kod Rogatice, je srednjovjekovni utvrđeni grad na visokom brdu i grebenu iznad kanjona rijeke Žepe (s njene desne strane), lijeve pritoke Drine. Od ušća Žepe do grada ima oko 2,5 km zračne linije na sjeverozapadnu stranu. U gradu su pronađene dvije, u žive stijene usječene stolice.

Jedna od tih stolica, poznata pod imenom “Kraljev sto” i “Velika stolica, je na najvišem platou grada, na njegovom južnom kraju. Ispred nje se nalazi zaravnjeni prostor. Isklesana je u krševitoj stijeni, tako da ima sjedište, konkavni naslon za leđa i nešto naslona za ruke. Sjedište je od zemlje odignuto oko 70 cm. Dugačko je oko 90, a najveća širina mu je oko 45 cm. Naslon za leža je visok 40 cm. Ukupna dužina stolice iznosi oko 130 cm. Spomenik je danas djelomično oštećen.

Druga stolica se nalazi na nešto nižem i manjem platou, koji je od prethodnog udaljen oko 80 m na južnu stranu. To je ivična krševita stijena u južnom uglu platoa, koju je klesar pretvorio u stolicu sa naslonom za leđa. Stolica je danas znatno oštećena, ali su se ipak njene dimenzije mogle ustanoviti. Za razliku od prve, ovu stolicu mještani nazivaju “Mala stolica.”

• Hrtar kod Višegrada,
• Višegrad,
• Samobor kod Goražda,
• Kovin kod Prijepolja,
• Soko na ušću Pive i Tare,
• Tođevac kod rijeke Hrčavke, je srednjovjekovni grad, koji se nalazi u blizini Tjentišta, na markantnoj stijeni (Gradina, 870 m n.v.) koja se uzdiže nad počekom klanca rijeke Hrčavke. U gradu su pronađene tri kamene stolice uklesane u živu stijenu.
• Kulina uz rijeku Bistricu, lijevu pritoku Drine,
• Duroš kod rijeke Bistrice, lijeve pritoke Drine,
• Jeleč kod Foče,
• Donja Bukovica (kod Konjica). Među svim stolicama srednjovjekovne Bosne dominantnu poziciju zauzima velika pokretna stolica iz Donje Bukovice. Zbog njenih reljefnih motiva, posebno zbog ženske figure sa krunom i predstave grba sa stilizovanim ljiljanom, sasvim je opravdana pretpostavka da stolica pripada nekom od ženskih članova kraljevske porodice, najvjerovatnije kraljici Jeleni Grubi.
• Klek kod Prozora
• Fojnica kod Gacka
• Zovi do, petnaestak kilometara od Nevesinja. Do sada je evidentirano 5 kamenih stolica. Oko 1,5 km jugozapadno od zaseoka Podkula, na lokalitetu Banj do (ili Stolovi), preko koga vodi put na stari grad Zaposti, nalazi se kamena gromada u kojoj su uklesane tri stolice, orjentisane prema gradu. U odnosu na zajedničku pozadinu, sjedišta su isturena i odvojena, u obliku nepravilnih pravougaonika. Sjedište srednje stolice je dugo 98, široko 50, a od zemlje odignuto 40 cm; sjedište desne stolice je dugo 70, široko 45, a odignuto 40 cm, sjedište lijeve stolice je dugo 75, široko 35, a odignuto od zemlje 60 cm. Sve tri stolice imaju naslone za leđa koji su u obliku nepravilnih trouglova visine oko 120 cm. U starom gradu Zaposti, 1,5 km. udaljenom, se nalaze još dvije kamene stolice. One su usječene u dosta velike stijene, jedna unutar grada, a druga neposreno izvan zidina. Stolice su slične i sjedište im je dugačko oko 270, široko oko 60, a od zemlje je odignuto 50 cm. Imaju nepravilan naslon za leđa visine oko 60 cm.
• Jasenik kod Gacka, je selo udaljeno 6 km. prema istoku. Na lokalitetu Gaj, Zdravko Kajmaković je pronašao staru crkvu i pokretnu stolicu sa naslonom za leđa. Sjedište je dimenzija 50 cm. x 42. cm, i nešto nakošen naslon za leđa koji se završava na sljeme.
• Brajčin laz kod Gacka
• Kosor kod Blagaja
• Ošanjići kod Stoca, sa natpisom koji spominje historijske ličnosti, zbog čega ima i dokumentarnu vrijednost. Natpis glasi:

+ ASE STO VOJEVODE STIPANA MILORADOVIĆA A PONOVI GA VOJEVODA PETAR' SIN' MU. - natpis sa stolice Miloradovića

• Ključ kod Gacka
• Gornji Turani kod Trebinja
• Grab kod Ljubuškog.

Literatura

• Bešlagić, Šefik (1985). Kamene Stolice Srednjovjekovne Bosne I Hercegovine. ANUBiH, Sarajevo.