Skopsko kale
Skopsko kale (makedonski: Скопско Кале), znana i kao tvrđava Kale , ili jednostavno Kale (što na turskom znači "tvrđava, utvrda, utvrđenje"), je historijska utvrda u Sjevernoj Makedoniji, u Skoplju, smještena na dominantnom brijegu Gradište iznad rijeke Vardar.
Скопско Кале | |
|---|---|
| |
| Zemlja |  Makedonija
|
| Nadmorska visina | 450 |
| Civilizacija | Neolit Bizant Otomansko carstvo |
  Kale | |
| Period postojanja | 4000. pne. - 20. vijek |
| Koordinate: 42°00′N 21°43′E / 42.000°N 21.717°E | |
Historija uredi
Lokalitet Kale za prahistorije uredi
Na arheološkom nalazištu Kale pronađeni su tragovi ljudske prisutnosti od neolitika (4000. pne) i brončanog doba. Najviše nalaza pronađeno je na sjevero-istočnim dijelovima lokaliteta, u sektoru 7. Pronađeni su ostaci peći za keramiku iz ranog brončanog doba, dijelovi stambenih objekata iz srednjeg brončanog doba i kuća iz kasnog brončanog doba. [1]
Utvrda Kale za bizantskih vremena uredi
Prva utvrda, po današnjim saznanjima, podignuta je u 6. stoljeće, na brdu iznad Vardara, iz tog vremena su ostatci najstarijih kiklopskih zidina široki 2.80-4.20 m, podignuti su od velikih kamenih blokova sa jako puno veziva od žbuke. Dali je je ta građevina imale neke veze sa obližnjim gradom Scupijem, razorenog u potresu 518. i carom Justinijanom I ostaje da se istraži.
Negdje pri kraju 10. stoljeća (u doba cara Samuila) Kale je potpuno okružen zidinama, iz tog vremena iskopano je puno kovanica, sjekira, vršaka strelica, keramike koje upućuju na to da je u to vrijeme utvrda bila veliko vojno uporište.[2]
Od kraja 13. do kraja 14. stoljeća Skoplje je pod vlašću srpskih despota, car Dušan je premjestio svoju prijestonicu iz Prizrena u Skopje. Po pisanim izvorima na Kaleu je tad bilo četiri crkve. Za tog vremena, obnovljene su i povećane zidine grada, - utvrda je proširena prema sjeverozapadu, - podignute su dvije kvadratne kule sa istočne i zapadne strane, obnovljena su južna ulazna vrata. Novijim arheološkim istraživanjima iskopani su temelji prostranih javnih zgrada u sektorima 1, 4, 5 i 10.[2]
Najviši dio utvrde Kale, nalazi se na jugoistočnom dijelu platoa (sektor 3), tu su pronađeni temelji crkve, križnog tlocrta sa nekropolom oko nje. Na tom lokalitetu je iskopano puno predmeta iz 13-14. stoljeća. [2]
Utvrda Kale za osmanskih vremena uredi
Osmanska vojska Jigit-bega je zauzela utvrdu Kale 1391, zbog otpora branitelja utvrda je djelomično razorena (južna vrata). Nakon tog je potpuno obnovljena za vojne potrebe. Vrata su obnovljena, a dva bočna tornja uz njih su povećana.[3]
Kako se osmanska granica odmaknula daleko na sjever od Skopja, utvrda Kale je izgubila na važnosti, tako da je pronađeno vrlo malo predmeta iz kasnijih stoljeća.
U jesen 1689. austrijska vojska na čelu s Piccolominijem zauzela je Skopje. Piccolomini je poslao izvještaj caru u Beč, u kojem ga je izvjestio da je zauzeo ruševnu utvrdu Kale sa 12 tornjeva, u jednom jedinom napadu na njezin istok sa svega 400 konjanika.[3]
Nakon Piccolominijeva povlačenja, utvrda je obnovljena 1700, o tome svjedoči i turski natpis uzidan u istočni zid. Tad su pojačane zidine, izgrađene nove kule i probijena nova vrata prema Vardaru na zapadu, podignut novi glavni ulaz na istoku, tako da je stari južni ulaz izgubio na značaju.[3]
Utvrda Kale za 20. stoljeća uredi
Pri kraju Prvog svjetskog rata, između 1917-1918, utvrda Kale je bila sjedište austrijske vojske. Tragovi njena boravka iskopani su u najvišim slojevima lokaliteta Kale (topovi i drugo manje oružje).[4]
Nakon formiranja Jugoslavije, u razdoblju od 1921-1930, izgrađeno je 10 masivnih vojnih zgrada na utvrdi Kale, u kojima je bio vrhovni štab, kasarne i skladišta.
Kale je ostala vojna utvrda sve do 1951, tad se vojska definitivno odselila iz utvrde, a njene zgrade su preuzeli arheološki i historijski muzej.
Međutim su svi ovi objekti porušeni u katastrofalnom potresu iz 1963, iza njih su ostali slojevi ostataka ruševina debljine i do nekoliko metara.[4]
Arheološki lokalitet Kale uredi
Prva površna iskapanja na tom lokalitetu rađena su 1930-ih, pa nakon toga 1960-ih. No tek od 2007. počelo je temeljito istraživanje tog lokaliteta, koji je podijeljen je u 10 sektora, i na kojem istraživanja provodi Arheološki muzej Skopje, koji je smješten pored nalazišta.
Izvori uredi
- ↑ Skopsko Kale: prehistoryera (pristupljeno 4.11.2010. Arhivirano 2012-03-04 na Wayback Machine-u (en)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Arhaeological exavations Skopsko Kale: mediaeval era (pristupljeno 4.11.2010. Arhivirano 2012-02-19 na Wayback Machine-u (en)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Arhaeological exavations Skopsko Kale: turkish era (pristupljeno 4.11.2010. Arhivirano 2012-02-12 na Wayback Machine-u (en)
- ↑ 4,0 4,1 Arhaeological exavations Skopsko Kale: modern era (pristupljeno 4.11.2010. Arhivirano 2012-02-12 na Wayback Machine-u (en)
Eksterni linkovi uredi
- Službene stranice posvećene arheološkom iskapanju na tvrđavi Kale Arhivirano 2012-07-15 na Wayback Machine-u (en)
- Gallery of artefacts Arhivirano 2011-02-07 na Wayback Machine-u (en)