Koordinate: 38°51′N, 35°38′E Kültepe je selo u blizini drevnog grada Kaneš u središnjoj istočnoj Anadoliji. Najbliži moderni grad je Kayseri, oko 20 km jugozapadno.

Arheologija Kültepea uredi

Kültepe je sistematski iskopavao profesor Tahsin Özgüç od 1948. do svoje smrti 2005.

  • Razina IV-III. Obavljeno je vrlo malo iskopavanja na ovoj razini, koja predstavlja najstarije naselje na nalazištu. Nema nikakvih zapisa i arheolozi pretpostavljaju da su stanovnici na obje razine bili nepismeni.
  • Razina II, 1974. pne. - 1836. pne. (Srednja mezopotamska kronologija po Veenhofu). Obrtnici u tom periodu su se specijalizirali za izradu glinenih posuda u obliku životinja, često korištenih u vjerskim ritualima. U ovo doba su se asirski trgovci pojavili i osnovali trgovačku koloniju (kârum) odmah uz grad, koji je u to doba bio poznat pod nazivom "Kaneš". Bule Naram-Sina Akadskog su pronađene na dnu ove razine (Ozkan 1993). Ova je razina spaljena do temelja.
  • Razina Ib, 1798. pne. - 1740. pne. Nakon napuštanja, grad je ponovno sagrađen na ruševinama, te je ponovno postao bogato trgovačko naselje. Trgovina je bila pod kontrolom Ishme-Dagana, koji je nadzor nad Assurom preuzeo nedugo nakon što je njegov otac Shamshi-Adad I osvojio Ekallatum i Assur. I ova kolonija je, međutim, bila uništena u požaru.
  • Razina Ia. Grad je ponovno naseljen, ali asirska kolonija nije bila sagrađena. Kultura je pripadala ranom hetitskom periodu. Ime na hetitskom jeziku je postalo "Kaneša", ali se česo skraćivalo na "Neša".

Neki arheolozi spaljivanje Razine II pripisuju napadu Asiraca pod kraljem Eshunnom; ali Bryce tvrdi da je napad izveo Uhna. Spaljivanje Razine Ib se vezuje uz pad Assura pod obližnje kraljeve, uključujući Hammurabija Babilonskog.

Kaneša uredi

Kralj Zalpuwe, Uhna, napao je Kanes; nakon toga su Zalpuwanci iz grada odnijela statuu "Siusa", odnosno gradskog idola. Kralj Kussare Pithana je osvojio Nešu (Razina Ia) "noću, silom"; ali "nije učinio zlo nikome u njimu".

Neša se pobunila protiv vladavine Pithaninog sina Anitte, ali je Anitta ugušio ustanak i Nešu učinio svojim glavnim gradom. Anitta je potom napao Zalpuwu, zarobio njenog kralja Huzziyu i vratio idola Siusa u Nešu. [1] Arhivirano 2014-03-03 na Wayback Machine-u

1600-ih pne. Anittini su potomci glavni grad premjestili u Hattusu (iako je Anitta taj grad bio prokleo); tako su nastali hetitski kraljevi. Taj je narod svoj jezik zvao Nešili, odnosno "jezik Neše".

Vanjske veze uredi