Josipdol

Josipdol
Josipdol;
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Zlatko Mihaljević
Županija	Karlovačka
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	3.987
Geografija
Koordinate	45°11′N 15°17′E / 45.19°N 15.29°E
Površina	165,41 km²
	Josipdol Josipdol (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod	47303 Josipdol

Josipdol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Koordinate: 45° 11′ 24" SGŠ, 15° 17′ 24" IGD

Struktura uredi

Josipdol se danas sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka ulica prema Karlovcu,Ogulinska ulica prema Ogulinu,te Senjska ulica prema Senju,te nekoliko "gradskih četvrti": Siča,Klanac,Rasadnik,Treskavac,Turkalji,Munjava,Veternica,Lager te Čakovac.

Zemljopis uredi

Josipdol se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije, 50 km od Karlovca, 15 km od Ogulina,15 km od Plaškog.

Kroz Josipdol prolazi jedan od triju cesta koje spajaju Karlovac sa Hrvatskim primorjem, Jozefina.

Iako Josipdol administrativno spada pod Karlovačku županiju,mnogi ga smatraju najsjevernijim Ličkim gradićem.

Stanovništvo uredi

U mjestu Josipdol danas zivi oko 63 % Hrvata, 35 % Srba,te 2 % pripadnika ostalih nacionalnosti.

Hrvati zive u sjevero - zapadnom djelu Josipdola,a srbi jugo - istočnom dijelu.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Josipdol imala je 3.987 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:

Carevo Polje - 172
Cerovnik - 167
Istočni Trojvrh - 40
Josipdol - 993
Modruš - 197
Munjava - 198
Munjava Modruška - 63
Oštarije - 1.407
Sabljaki Modruški - 57
Salopeki Modruški - 86
Skradnik - 377
Trojvrh - 40
Vajin Vrh - 46
Vojnovac - 144

Prizor iz Josipdola, Munjava, siječanj 2007.

Uprava uredi

Općini Josipdol pripadaju naselja Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac. Do novog ustrojstva lokalne uprave ovo područje je pripadalo općini Ogulin.

Potok Munjava kod Josipdola, u zaleđu je brdo Treskavac. Na Munjavi su nekada za potrebe stanovništva radila dva mlina.

Povijest uredi

Antičko doba:

Na području josipdolskog kraja, u mjestima Čakovac, Skradnik i Carevo Polje pronađeni su tragovi civilizacije još 6000.-3500.g.pr.Kr. Također su nađeni ostaci kulture Japoda iz bakrenog doba od 3500.-2200.g.pr.Kr., te ostaci rimske kulture.

Srednji vijek:

Pet kilometara od Josipdola nalazi se Modruš, nekad grad i sjedište biskupije. Godine 1251. kralj Bela II daruje Modruš Bartolu Frankopanskom. Vrijeme 14. i 15. stoljeća donijelo je vrhunac slave i moći Frankopanima i Modrušu. Iz 15.stoljeća datira Modruški urbar, pisan glagoljicom. Česti turski napadi, prodori i ratovnja slabe moć Frankopana. Modruš gubi svoju veličinu i sjaj, a zbog svojeg položaja ostaje tek granična strežarnica kao garancija sigurnosti pozadinskih zemalja. Minula su stoljeća, a jedan od velikih srednjovjekovnjih gradova prepušten je vremenu i zaboravu.

Godine 1756. do 1779. građena je cesta od Karlovca do Senja nazvana po tadašnjem caru i prijestolnasljedniku jozefinska cesta (Jozefina). U Tounju je 1775. godine izgrađen je dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice s tri otvora dug 45 m, visine 13 m i širine 9 m.

Novije vrijeme

u 20. st. pocinje ozbiljniji razvoj Josipdola,1902. osniva se Društvo djevojaka "Ljubica Šojat". 1906 osnovan je danasnji DVD Josipdol. Već 1918. godine u Josipdolu djeluju dvije pilane,jedna od tih bila je okosnica razvoja Josipdola sve do 1941.godine,te je 1935. osnovan Josipdolski Športski Klub. 1. veljače 1977. godine otvorena je nova (sadašnja) zgrada sa sportskom dvoranom, a 1978. god. Josipdolska OŠ postaje matična osmogodišnja škola. Zlatnim godinama Josipdola smatra se razdoblje od 1975 - 1985 kada je izgrađena škola,hotel,benzinska postaja,zgrada sadašnje općine,dječji vrtić itd. 1991. godine dolazi ratno vrijeme,vrijeme od kojeg Josipdol do danas sve više i više počinje ličiti na mali lički gradić sa velikom stopom kriminala. Prvi napad na Josipdol izveden je 22.srpnja iz pravca Plaškog,Josipdol je bio prva ratna bojišnica,Jugoslavenskoj narodnoj armiji su sekunde falile da sruše Josipdol. Dan danas Josipdolci točno znaju gdje je bila crta razgraničenja,u Josipdolu na Veternicama na raskrižju za Plaški,odnosno za Modruš.Srpske paravojne snage otimale su aute koji su dolazili. I danas se vide tragovi Domovinskog rata i razgraničenja Josipdola,Hrvati žive na svojoj sjeverno-zapadnoj strani,a Srbi na jugo-istočnoj strani Josipdola. Centar Josipdola uspješno je obranjen uz pomoć MUP-a,i Josipdolskih dobrovoljaca domovinskog rata.

Gospodarstvo uredi

Gospodarstvo je u Josipdolu skoro zanemarivo. Uz opskrbu drvom, tvornica nema. Ne radi ni nekadašnji DIP ni TUP ni OPZ Josipdol,koji su nekada zaposljavali veliki udio cjelokupnog stanovnistva Josipdola, nezaposlenost je velika i veći dio stanovništva živi od socijalne pomoći.

Poznate osobe uredi

Ivan Prebeg, poznati boksač prvak Europe

Spomenici i znamenitosti uredi

Katolička Crkva Sv. Josipa.
Pravoslavna Crkva Sv Arhanđela.
Stari grad Modruš

Obrazovanje uredi

U Josipdolu danas djeluje matična Osnovna Škola "Josipdol",s područnim osmorazrednim odjelima u Oštarijama i Tounju te područni četverorazredni odjeli u Skradniku,Vojnovcu,Modrušu.

Škola slavi Dane škole 19. ožujka na blagdan Sv. Josipa,zaštitnika mjesta.

Geslo škole: "Život je radost ako je ispunjen ljubavlju i znanjem".

Škola se je u vrijeme Jugoslavije zvala Osnovna Škola "Rajko Trbovic" Josipdol.