Iranska visoravan

Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji. Područje je dijelom Euroazijske ploče i uklještena je između Arapske i Indijske ploče, a nalazi se između Zagrosa na zapadu, Kaspijskog jezera i Kopet-Daga na sjeveru, Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaljeva na jugu, te Inda na istoku.

Tektonska karta - Iranska visoravan južni je ogranak Euroazijske ploče; između Arapske i Indijske ploče

Kao historijska regija obuhvaća Partiju, Mediju i Perziju koje su žarište kulture Velikog Irana. Iranska visoravan okvirno je sastavljena od dijelova Irana, Azerbajdžana, Turkmenistana, Afganistana i Pakistana (Balučistan), a ponekad se u pojam uvrštava i nizinski Huzestan koji je ogrankom ravničarske Mezopotamije.

Područje obuhvaća približno 3,7 milijuna km² i proteže se približno 1800 km u smjeru sjever-jug odnosno 2500 km u smjeru istok-zapad. Unatoč nazivu „visoravan“, reljef područja je zapravo izrazito raznolik i sastoji se od više planinskih planaca među kojima se ističe vrh Damavand (5610 m) na Alborzu, kao i od ravničarskih dijelova pustinje Dašt-e Lut iz Kermanske pokrajine u središnjem Iranu čija je prosječna nadmorska visina ispod 300 m.

Povezano uredi

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Iranska visoravan