Hronologija raspada SFR Jugoslavije

(Preusmjereno sa stranice Hronologija raspada SFRJ)

Kao vremenski okvir raspada SFRJ se uzima period od smrti Josipa Broza Tita 4. maja/svibnja 1980. do proglašenja Savezne Republike Jugoslavije 27. aprila 1992. Ova hronologija se bavi događajima iz tog perioda.

Prolog uredi

Oznaka o prebacivanju se odnosi na odeljak Prolog

U ovom delu će biti navedeni neki događaji ili procesi pre Titove smrti, a koji su doprinosili centrifugalnim tendencijama (nasuprot objedinjujućim) među narodima Jugoslavije, ili oblikovanju javnog mnenja ili načinu razmišljanja intelektualaca i političara, a koje će doći do izražaja u vreme raspada SFRJ.[1]

  • 1876 - 78 - Srpsko-turski ratovi, pogoršanje međunacionalnih odnosa na Kosovu, dolazak mnogih muhadžira (v. Srpsko-albanski sukob).
  • 1878 - Austrougarska okupacija BiH - Srbi uglavnom protiv, a Hrvati su naklonjeniji.
  • 1917, 20.7. - Krfska deklaracija između srpske vlade i Jugoslovenskog odbora - tačka 13 predviđa usvajanje Ustava "brojno kvalifikovanom većinom".
  • 1918
    • 9.11. - Ženevski sporazum predviđa uniju Države SHS (proglašene 29.10.) i Kraljevine Srbije do donošenja Ustava[2], nije specificiran oblik državnog uređenja - odbačeno u Srbiji, podele i u Narodnom vijeću.
    • 23.11. - Naputak Narodnog vijeća SHS delegaciji za pregovore sa Srbijom: konačnu organizaciju nove države može odrediti "samo sveopća narodna skupština... sa većinom od dvije trećine glasova"[2].
  • 1921, 28.6. - U odsustvu Radićeve HRSS, prostom većinom usvojen Vidovdanski ustav (glasalo 223 za, 35 protiv i 158 odsutnih). HRSS neće priznavati nastalo stanje do 1925.
  • 1928, 20.6. - Ubistvo hrvatskih poslanika u Skupštini.
  • 1939:
  • 1941 - 45 - Drugi svjetski rat u Jugoslaviji ima i dimenziju međunacionalnog sukoba između Srba, Hrvata, Muslimana i Albanaca.
  • 1961 - Polemika Ćosić - Pirjevec o odnosu republika i federacije.
  • 1962, 14 - 16.3. - (Tajna) Proširena sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - rasprava o decentralizaciji i krizi međurepubličkih odnosa[3].
  • 1964, 7 - 13.12. - VIII kongres SKJ - otvoreno nacionalno pitanje, osuđen "birokratski centralizam"[4]
  • 1965 - Ekonomska reforma s tržišnim namerama, razočaravajući rezultati.
  • 1966:
    • 1.7. - IV Plenum CK SKJ (Brionski), pad Aleksandra Rankovića, pristalice veće centralizovanosti.
    • 15.9. - Sednica CK SK Srbije - predloženo da se Aleksandar Ranković isključi iz SKJ, rasprava o policijskim zloupotrebama na Kosovu.
  • 1967:
  • 1968:
    • 29 - 30.1. - Simpozijum o crnogorskoj kulturi (kao zasebnoj od srpske).
    • februar - XVII sjednica CK SK BiH definira Muslimane kao poseban narod.
    • proleće - Zvanični naziv "Albanac" umesto "Šiptar", kniževni albanski jezik isti kao u Albaniji (južni dijalekt).
    • maj - XIV sednica CK SK Srbije - Dobrica Ćosić kritikuje rastuću decentralizaciju i politiku na Kosovu; CK se distancira, neće biti reizabran u novembru (biće na čelu Srpske književne zadruge 1969-71.).
    • novembar - Demonstracije Albanaca na Kosmetu i u zapadnoj Makedoniji, traži se i republika. Vojvodina i Kosovo dobijaju zasebne SK.
    • 26.12. - Amandmani VII-XIX na Ustav SFRJ - dalje sužavanje saveznih ovlašćenja; Autonomne Pokrajine (sada "Socijalističke A. P.") su konstitutivni elementi federacije i imaju svoj Vrhovni sud. Naziv "Kosovo i Metohija" je promenjen u "Kosovo".[4]
  • 1969
    • mart - IX kongres SKJ - jednako predstavljanje republika i pokrajina umesto proporcionalno prema broju članova.
    • Cestna afera u Sloveniji, oko načina dodeljivanja republikama zajma od Svetske banke.
    • Zvanično odobreno isticanje albanske zastave (praktično od '67).
  • 1970
  • 1971
    • mart - Javna rasprava o novim amandmanima na Ustav SFRJ na beogradskom Pravnom fakultetu. Filozof Mihailo Đurić smatra da je položaj Srba u Jugoslaviji već neodrživ i dovodi u pitanje granice između republika u slučaju stvaranja nacionalnih država (biće uhapšen i osuđen na robiju 1972).
    • maj - Godišnja skupština Srpske književne zadruge - Ćosićev govor o ugroženom jugoslovenskom i srpskom jedinstvu.
    • 30.6. - Amandmani XX-XLII na Ustav SFRJ, tzv. "radnički", pominju se organizacije udruženog rada. SFRJ je "...zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika, kao i socijalističkih autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koje su u sastavu Socijalističke Republike Srbije,..." (am. XX). Ustanovljeno je Predsedništvo SFRJ (po troje iz republika i dvoje iz pokrajina (am. XXXVI) + Tito kao Predsednik Republike (am. XXXVII). Za većinu odluka mora postojati konsenzus republika i pokrajina.
    • studeni - Studentske demonstracije u Hrvatskoj - traži se mesto u UN i radikalno rešenje "deviznog pitanja".
    • 1.12. - XXI sednica SKJ u Karađorđevu - kraj Hrvatskog proljeća, zatim čistke i zatvaranja i "Hrvatska šutnja".
  • 1972
    • jun-jul - Tzv. Bugojanska grupa naoružanih hrvatskih emigranata upala u Jugoslaviju s namerom da izazove ustanak.
    • 18.10. - U medijima objavljeno "Pismo" Tita i SKJ - poziv na borbeniju partiju, "demokratski centralizam" i veći nadzor SKJ nad društvom. Sledi pad "liberala" u Srbiji (najpoznatiji Marko Nikezić i Latinka Perović).
  • 1974, februar - Ustavi SFRJ, republika i pokrajina (pokrajine ranije imale statute). Kosolidacija amandmanskih promena 1967-71. Uvedena dvodomna skupština umesto petodomne. Smanjeno Predsedništvo SFRJ (po jedan iz republika i pokrajina) + Tito kao Predsednik Republike.
  • 1976, 25.11. - Zakon o udruženom radu - osnovne organizacije udruženog rada (OOUR-i, pomenuti u amandmanima '71.) imaju pravo da raspolažu dohotkom (plate, investicije itd.).
  • 1977, mart - Predsedništvu predstavljena "Plava knjiga" ("SR Srbija i autonomne pokrajine u njenom sastavu - ustavni položaj i praksa"), neobjavljeni izveštaj, sastavljen na zahtev srpskog rukovodstva - kritika načina sprovođenja ustava i rezultantne podeljenosti SR Srbije na tri dela i asimetrije u upravi.
  • 1979 - Početak opadanja jugoslovenske ekonomije - od stranih faktora: Naftni šok 1979, svetska recesija, zatezanje zapadnih kredita.

1980 uredi

Datum Događaj
4. maj/svib. Smrt predsednika Tita. Nasleđuje ga 9-člano predsedništvo (sa predstavnicima 6 republika, 2 pokrajine i Predsedništva SKJ)
10. jun/lip. Grupa od 60 pisaca, pesnika i intelektualaca u Sloveniji potpisuju peticiju kojom zahtevaju ustanovljenje prostora za slobodnu intelektualnu debatu, što bi uključivalo i pravo na političku kritiku. Peticija zahteva pravo na ustanovljenje novog nezavisnog časopisa za intelektualnu diskusiju.
1. okt/list. Petorica slovenačkih intelektualaca pokreću svejugoslovensku peticiju za ukidanje Člana 133 Krivičnog zakona koji omogućuje progon pojedinaca koji kritikuju režim.

1981 uredi

Datum Događaj
11. mart/ožuj. Počinju protesti kojima se traži da SAP Kosovo postane republika unutar Jugoslavije (umesto pokrajina unutar Srbije).
1. apr/trav. Između 5.000 i 25.000 albanskih demonstranata traže Kosovo republiku.
2. apr/trav. Predsedništvo šalje specijalne snage da uguše demonstracije i proglašava vanredno stanje koje traje 7 dana.[5]
3 apr/trav. Kraj demonstracija, poginulo 9 ljudi, preko 250 povređeno.[6]

1982 uredi

Datum Događaj
2. feb/velj. U Ljubljani rok-koncert u podršku poljskom pokretu Solidarnost.
maj/svibanj U Sloveniji pokrenut alternativni žurnal "Nova Revija", što se smatra početkom postepene demokratizacije u Sloveniji.

1983 uredi

Datum Događaj
12 apr/trav. Episkopi SPC potpisuju peticiju protiv progona Srba na Kosovu.
jun - avgust Alija Izetbegović opet uhapšen i sudi mu se, najviše zbog Islamske deklaracije, dela teoretske prirode. Osuđen je na 14 godina, odležaće 5 godina i 8 meseci.

1984 uredi

Datum Događaj
1. jan/sij. Grupa od 26 slovenačkih intelektualaca i javnih ličnosti zahtevaju promenu jugoslovenskog ustava, tako da budu izričito zaštićene sloboda govora i okupljanja. Među potpisnicima su Rastko Močnik, Alenka Puhar, Gregor Tomc, Ivo Urbančič, Pero Lovšin i Dane Zajc.
14 mart/ožuj. Politika SAD prema Jugoslaviji se menja donošenjem Direktive 133 (National Security Decision Directive 133)[7], ali cilj ove politike je pokazan još 1982. sa NSDD 54, koja poziva na "tihe" revolucije u komunističkim zemljama.

1985 uredi

Datum Događaj
1. maj/svib. Srbin sa Kosova Đorđe Martinović donesen kod lekara sa povredama izazvanim silovitim nabijanjem staklene flaše u anus. Istraživači dolaze do različitih zaključaka o uzroku, od samoizazvanih povreda[8] do silovanja bocom.[9]. Martinović tvrdi da ga je silovao Albanac, što izaziva buru u Srbiji.
25 maj/svib. Srpska akademija nauka i umetnosti donosi odluku da napiše Memorandum o političkim, ekonomskim i kulturnim oblastima debate u vezi sa srpskim narodom u SFRJ.
20. jul/srp. Predsedništvo SFRJ prihvata izveštaj Milana Kučana u kojem se tvrdi da, usled autonomija pokrajina Kosovo i Vojvodina, nije ispunjeno pravo srpske nacije da stvori sopstvenu državu.
septembar Istoričar Jožko Šavli i filolog Matej Bor lansirali Venetsku teoriju, prema kojoj Slovenci nisu Južni Sloveni i koja prema tome ima antijugoslovensku konotaciju.

1986 uredi

Datum Događaj
april XII Kongres Saveza socijalističke omladine Slovenije donosi rezoluciju kojom se podržavaju pojmovi građanskog društva, eksplicitno pominjući pokrete u najširim slojevima - ekološki, pacifistički, za ljudska i gej prava. Takođe se traže slobode govora i okupljanja i pravo na štrajk u celoj Jugoslaviji. Podrška prigovoru savesti izaziva konfrontaciju sa JNA.
28. maj/svib. Na X Kongresu SK Srbije, Slobodan Milošević izabran za predsednika partije.
24. sep/ruj. Večernje novosti objavljuju navodno nedovršen Memorandum SANU.
25. sep/ruj. Predsednik predsedništva Srbije Ivan Stambolić, kritikuje Memorandum, nazivajući ga smrtonosnim šovinističkim manifestom.

1987 uredi

Datum Događaj
20. feb/velj. Slovenački nezavisni časopis "Nova Revija" objavljuje Priloge za slovenački nacionalni program, zbirku 16 članaka u korist nezavisne i demokratske Slovenije.
26. feb/velj. Izbija "Skandal sa posterom". Ranije tokom godine slovenački neoavangardni umetnički pokret Neue Slowenische Kunst je dizajnirao pobednički poster za proslavu Dana mladosti. Ispostavilo se da se radi o prerađenoj slici nacističkog umetnika Richard Klein-a, na kojoj je zastava nacističke Nemačke zamenjena jugoslovenskom zastavom a nemački orao golubicom. Ova provokacija je bila usmerena na totalitarnu prirodu titoističke ideologije.
24. apr/trav. Slobodan Milošević se obraća masi od 15.000 Srba i Crnogoraca na Kosovu rekavši im "niko ne sme da vas bije". Kasnije te večeri TV Beograd prenosi snimak Miloševićevog govora. Predsednik predsedništva Srbije Ivan Stambolić se kasnije prisećao da je video "kraj Jugoslavije".
26. jun/lip. Hiljadu Srba i Crnogoraca sa Kosova protestuje pred Saveznom skupštinom u Beogradu zbog progona od strane Albanaca[10]
2/3. sep/ruj. Aziz Keljmendi, vojnik JNA ubija četvoricu i ranjava 7 svojih kolega. Tokom sahrane, rulja napada radnje albanskih vlasnika[11].
10. sep/ruj. Reforma srpskog ustava.
24. sep/ruj. Tokom Osme sednice CK SKS, Milošević poražava Stambolića, koji u decembru daje ostavku.
novembar/studeni Osnovan Helsinški komitet Jugoslavije
9. dec/pros. Štrajk u Litostroju počinje u Ljubljani. Radnici traže pravo na nezavisne sindikate i političku pluralizaciju. Formiran je organizacioni komitet za osnivanje nezavisne Socijaldemokratske partije Slovenije. Ovaj događaj se smatra početkom procesa političke pluralizacije u Sloveniji.

1988 uredi

Datum Događaj
12 feb/velj. Komitet srpskih akademika zahteva stvaranje "srpske autonomne oblasti" na teritoriji SR BiH i SR Hrvatske.
7. apr/trav. Hrvatski film Život sa stricem prikazan uprkos protestu hrvatskog SUBNOR-a[12].
25 apr/trav. Slovenačko Udruženje pisaca i slovenačko sociološko udruženje objavljuju predlog za alternativni slovenački ustav. Među autorima je nekoliko istaknutih intelektualnih figura, npr. Veljko Rus, France Bučar, Dimitrij Rupel, Veno Taufer, Milan Apih, Tine Hribar, Peter Jambrek, Janez Menart, i Tone Pavček.
12. maj/svib. Na masovnom mitingu u Ljubljani osnovan Slovenački seljački savez (Slovenska kmečka zveza), prvo otvoreno-nekomunističko političko udruženje u Jugoslaviji. Ovaj događaj se smatra početkom Slovenačkog proleća.
15. maj/svib. Savezni sekretar narodne odbrane Branko Mamula smenjen zbog protivljenja S. Miloševiću[13], na njegovo mesto dolazi Veljko Kadijević.
31.5. - 4.6. U Sloveniji JNA hapsi Janšu i još trojicu, zbog odavanja "državne tajne". Hapšenja izazivaju proteste u Sloveniji[14]. Tokom Procesa protiv četvorice je formiran Odbor za odbranu ljudskih prava, koji postaje centralna platforma građanskog društva u Sloveniji.
27. sep/ruj. Boško Krunić i Franc Šetinc (slovenački član politbiroa SKJ) daju ostavke usled konflikta između Srba i Albanaca[15].
4. okt/lis. Gomila se okuplja u Bačkoj Palanki da protestuje protiv pokrajinske vlade Vojvodine.
5. okt/lis. Pod kontrolom Slobodana Miloševića, Mihalj Kertes i 100.000 ljudi iz Bačke Palanke i ostatka Srbije ulaze u Novi Sad da podrže proteste protiv vojvođanske vlade.
6. okt/lis. Nakon što je JNA odbila da rastera gomilu ili zaštiti zgradu skupštine u Novom Sadu, vojvođanske vlasti daju ostavku i zamenjeni su političarima lojalnim Miloševiću[16]. Srbija sada ima 2 od 9 (uskoro 8) glasova u Predsedništvu SFRJ.
9. okt/lis. Crnogorska milicija interveniše protiv demonstranata u Titogradu i proglašava vanredno stanje[17]. Srbija ovo vidi kao neprijateljski čin.
10. okt/lis. Pred. pred. Raif Dizdarević, upozorava da bi kriza u Jugoslaviji mogla dovesti do "vanrednih okolnosti". On oglašava da su demonstracije protiv lidera SK u raznim delovima zemlje "negativni događaji" koji mogu dovesti do "nepredvidljivih posledica"[18].
17. okt/lis. Neuspeli pokušaj Stipe Šuvara da izbaci S. Miloševića iz jugoslovenskog CK.
novembar Broj članova saveznog Predsedništva smanjen na 8, ukidanjem pozicije za Predsednika Predsedništva SKJ.
17. nov./stud. Ostavka kosovske pokrajinske vlade (Vlasi, Jašari), postavljeni su političari lojalni Miloševiću. Ovaj događaj inicira prve od mnogih albanskih demonstracija. Srbija sada kontroliše 3 od 8 glasova u Predsedništvu.
18. nov./stud. Masovan miting, sa procenjenih milion ljudi, podrške Miloševićevoj politici na beogradskom Ušću[19].
19. nov./stud. Prištinom maršira oko 100.000 Albanaca, gnevnih zbog smene pokrajinskih rukovodilaca[20].
31. dec./pros. Suočen sa inostranim dugom od 21 mlrd. dolara, nezaposlenošću od 15% i inflacijom od 250%, SIV Branka Mikulića daje ostavku[21].

1989 uredi

Datum Događaj
10. jan/sij. U Titogradu se okuplja preko 100.000 demonstranata i protestuje protiv vlade SR Crne Gore, koja daje ostavku sledećeg dana[22]; u novom rukovodstvu su Momir Bulatović, Milo Đukanović i Svetozar Marović, saveznici S. Miloševića. Time Srbija može računati na 4 od 8 glasova u Predsedništvu.
11. jan/sij. Osnovan Slovenački demokratski savez.
16. feb/velj. Osnovan Socijaldemokratski savez Slovenije.
20. feb/velj. Albanski rudari u Trepči započinju štrajk.
27. feb/velj. Zbog albanskih protesta, Predsedništvo SFRJ proglašava vanredno stanje na Kosovu.
28. feb/velj. Franjo Tuđman se pojavio pred Društvom književnika Hrvatske i održao govor u kojem je ocrtao politički program buduće HDZ.
3. mar/ožu. Uhapšen Azem Vlasi.
4. mar/ožu. Udruženje književnika Srbije diskutuje o mržnji prema Srbima u Hrvatskoj, Sloveniji i na Kosovu. Vuk Drašković pominje "zapadne srpske granice".
10. mar/ožu. Osnovan je Slovenački hrišćanski socijalni pokret.
16. mar/ožu. Ante Marković preuzima dužnost novog saveznog premijera (SIV). Milošević je ranije odbio taj položaj, koji mu je ponudio sekretar odbrane V. Kadijević. Markovićev protivkandidat je tako bio Borisav Jović. BBC će nazvati Markovića "najboljim saveznikom Vašingtona u Jugoslaviji"[23].
28. mar/ožu. Doneseni amandmani na Ustav SR Srbije, kojima je praktično ukinuta autonomija dve pokrajine, ali Srbija zadržava njihova mesta u Predsedništvu.
8. maj/svib. Slobodan Milošević postaje predsednik predsedništva SR Srbije.
8. maj/svib. Slovenačke opozicione partije i udruženje pisaca izdaju zajednički manifest, poznat kao Majska deklaracija, kojom zahtevaju suverenu i demokratsku slovenačku nacionalnu državu. Deklaraciju javno čita pesnik Tone Pavček na mitingu na ljubljanskom Kongresnom trgu.
29. maj/svib. Osnovan Hrvatski socijalno-liberalni savez.
11. jun/lip. Osnovani Zeleni Slovenije, kao prva ekologistička partija u Jugoslaviji.
17. jun/lip. Osnovana Hrvatska demokratska zajednica.
28. jun/lip. Najmasovniji zbor na Gazimestanu, Milošević govori o "bitkama" koje predstoje.
14. sep/ruj. Na sastanku Udruženja književnika u Beogradu, Vuk Drašković poziva na stvaranje Krajine u Hrvatskoj.
17. sep/ruj. Skupština SR Slovenije donosi amandmane na republički ustav kojima daje prednost republičkim u odnosu na savezne zakone.[24]. Ta republika više nema "socijalistička" u nazivu, unesene su odredbe koje omogućuju slobodne izbore.
29. sep/ruj. Demonstracije na Kosovu, u Vojvodini i ostatku Srbije i u Crnoj Gori protiv slovenačkih amandmana.
20. okt/list. Predsedništvo CK SK Bosne i Hercegovine otkriva akcije srpske Državne bezbednosti na teritoriji BiH.
30. okt/list. Početak sudskog procesa protiv Azema Vlasija i drugih kosovskih političara.
3. nov/stud. Milicija koristi silu protiv albanskih demonstranata na Kosovu, neki su ubijeni.
11. nov/stud. U Zagrebu osnovana prva od stranaka koje se poziva na tradiciju predratne Hrvatske seljačke stranke.
20. nov/stud. Vlasti Slovenije objavljuju kako neće dozvoliti "miting istine", odnosno demonstracije Srba i Crnogoraca u Ljubljani.
27. nov/stud. Osnovana Demokratska opozicija Slovenije DEMOS kao jedinstvena platforma svih antikomunističkih političkih partija u Sloveniji, na čelu sa emigrantskim disidentom Jože Pučnikom[25].
29. nov/stud. Odgovarajući na zabranu demonstracija, Srbija proglašava ekonomsku blokadu Slovenije[26].
1. dec/pros. Manje od 100 ljudi se pojavljuje pred Slovenačkom skupštinom u Ljubljani. Lokalna milicija rasteruje gomilu.
10. dec/pros. Tajni sastanak hrvatskog i slovenačkog predsednika (Ivo Latin i Janez Stanovnik).
13. dec/pros. Održan kongres SKH na kome je odlučeno da se sljedeće godine održe višestranački izbori u Hrvatskoj; prvi put se bira predsjednik između dva kandidata i Ivica Račan pobjeđuje Ivu Družića.
31. dec/pros. Milošević odlučuje da prekine slanje električne energije stanovnicima Hrvatske. Italijanski inostrani ministar Gianni de Michelis u intervjuu za beogradski list Borba naziva Hrvate i Slovence ekstremistima, bez ikakve šanse da uđu Evropu bez Jugoslavije.

1990 uredi

Datum Događaj
1. jan/sij. Početak ekonomskog programa saveznog premijera Ante Markovića.
20. jan/sij. Početak XIV i poslednjeg kongresa SKJ.
22. jan/sij. Slovenački i hrvatski delegati napuštaju Kongres SKJ[27], Savez komunista Jugoslavije se raspada.
25. jan/sij. Novi albanski protesti protiv vanrednog stanja na Kosovu. Gomila od 40.000 ljudi razbijena vodenim topovima i suzavcem[28].
26. jan/sij. Veljko Kadijević zahteva uvećanje broja vojnog osoblja stacioniranog u Sloveniji. JNA stvara vojni plan za akciju na teritorijama sa etnički izmešanim stanovništvom (BiH i Hrvatska).
29. jan/sij. Generalni štrajk na Kosovu.
31. jan/sij. Predsedništvo SFRJ odlučuje da pošalje JNA na Kosovo da povrati red.
3. feb/velj. Osnovana/obnovljena Demokratska stranka u Srbiji.
14. feb/velj. Sabor Hrvatske donosi amandmane na Ustav SRH kojima su omogućeni višestranački izbori.
16. feb/velj. Zdravko Mustač, šef Savezne Službe državne bezbednosti, tvrdi da će HDZ započeti pogrom Srba 48 sati nakon izborne pobede.
17. feb/velj. U Kninu osnovana SDS.
4. mar/ožu. Protest 50.000 Srba iz Hrvatske i Srbije na Petrovoj gori protiv "Franje Tuđmana i ustaša", zahteva se teritorijalni integritet Jugoslavije.
10. mar/ožu. BBC izveštava o pogoršanju situacije između Hrvata i Srba i tenzijama nakon srpskih zahteva na Petrovoj gori.
17. mar/ožu. Srbin Duško Čubrilović pokušao gasnim pištoljemn da ubije Franju Tuđmana na predizbornom mitingu u Benkovcu.
21. mar/ožu. Srbi oko Zadra prave noćne straže, koje čak kontrolišu autobuse.
23. mar/ožu. Slovenačka demokratska opozicija izdaje predlog alternativnog slovenačkog ustava. Predlog, čiji su autori Peter Jambrek, France Bučar i Tine Hribar, jasno zamišlja nezavisnu demokratsku državu.
26. mar/ožu. Srpsko vođstvo se sastaje da razmotri situaciju u Jugoslaviji i slaže se da je rat u Hrvatskoj i BiH neizbežan.
30. mar/ožu. Sastanak SKJ bez članova iz BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije.
apr/trav. Pripadnici milicije iz Hrvatske povučeni sa Kosova.
8. apr/trav. U Sloveniji održani prvi demokratski izbori na kojima pobeđuje DEMOS, a posle kojih će premijer postati hrišćanski demokrata Lojze Peterle.
22. apr/trav. U prvom krugu prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj na kojima pobeđuje HDZ[29]. Neposredno nakon njih Bernardo Jurlina, predsednik dotada pro-komunističkog Saveza samostalnih sindikata postaje prvi visoki funkcioner nomenklature koji će preći u redove HDZ.
22. apr/trav. U drugom krugu prvih izbora za prvog predsednika nekomunističke Slovenije kao nezavisni kandidat izabran Milan Kučan.
26. apr/trav. Sastanak između Borisava Jovića, budućeg predsednika predsedništva i sekretara za odbranu Veljka Kadijevića, koji izveštava da je JNA spremna za akciju u Sloveniji i Hrvatskoj.
7- 8 maj/svib. Održan drugi krug izbora u Hrvatskoj. na kojima HDZ potvrđuje većinu u Saboru.
13. maj/svib. Veliki neredi na Maksimiru, tokom utakmice Dinamo - Crvena Zvezda.
17. maj/svib. JNA počinje da razoružava Teritorijalnu odbranu Slovenije i Hrvatske, ali slovenačko odbijanje sprečava razoružavanje u Sloveniji.
26. maj/svib. Osnovana Stranka demokratske akcije u BiH.
30. maj/svib. Prva sjednica novoizabranog Sabora SRH na kome je Franjo Tuđman izabran za predsednika Predsjedništva SRH, a Stipe Mesić za premijera. SDS Jovana Raškovića raskida sve odnose sa Saborom.
30. maj/svib. U časopisu Svet Vojislav Šešelj izjavljuje: "Drina nije granica Srbije. Drina je srpska reka koja teče posred Srbije."[30].
3. jun/lip. Jugoslovenska himna i fudbalski tim izviždani tokom prijateljske utakmice sa Holandijom na Maksimiru.
6. jun/lip. Skupština opštine Knin predlaže stvaranje Zajednice opština Severne Dalmacije i Like.
8. jun/lip. JNA stvara nove brigade u okolini Zagreba, Knina, Banje Luke i u Hercegovini.
jun/lip. Formirana Zajednica opština Sev. Dalmacije i Like.
28. jun/lip. Slobodan Milošević kaže predsedniku SFRJ Borisavu Joviću da on misli da bi "raspad Hrvatske trebalo izvesti tako da Zajednica opština S. D. i L. ostane sa naše strane granice".
29. jun/lip. Sabor RH donosi ustavne promene temeljem kojih Hrvatska više nije "Socijalistička" Republika, usvojeni su novi privremeni zastava i grb ("šahovnica").
30. jun/lip. Vladimir Šeks, potpredsednik Hrvatskog sabora, kaže da SFRJ mora postati konfederacija.
1. jul/srp. Milan Babić u kninskom Kosovu govori o budućem stvaranju SAO Krajine.
1. jul/srp. Slovenački parlament glasa o proglašenju nezavisnosti (ali nezavisnost nije proglašena).
2. jul/srp. Skupština Kosova -proglašava Kosovo republikom, sa pravima i ovlašćenjima jednakim ostalim republikama. Srpska skupština na to odgovara ukidanjem kosovske skupštine[31].
20. jul/srp. Skupština SR Srbije promenila izborni zakon kako bi omogućila slobodne višepartijske izbore.
25. jul/srp. Hrvatski sabor glasa za niz ustavnih promena. Iz državnih institucija i simbola su uklonjene reference na komunizam, zvanično ime je Republika Hrvatska[32].
25. jul/srp. Veliki miting u Srbu, SDS proglašava nezavisnost Srba u Hrvatskoj i stvaranje Srpskog nacionalnog vijeća.
26. jul/srp. Osnovana HINA (hrvatska novinska agencija).
30. jul/srp. U Berku kod Vukovara napadnuti članovi HDZ-a.
31. jul/srp. Na prvom sastanku Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, doneta je odluka da je potreban referendum o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj. Hrvatska vlada zabranjuje takav referendum[33]. Milan Babić je izabran za predsednika vijeća[34].
31 jul/srp. Skupština SR BiH menja svoj ustav kako bi omogućila višestranačke izbore.
5. avg/kol. Osnovana SDS (BiH).
13. avg/kol. Delegacija Srba iz Knina na čelu sa Milanom Babićem dolazi u Beograd, susreće se sa jugoslovenskim predsednikom Jovićem i saveznim sekretarom unutrašnjih poslova Petrom Gračaninom. Jović proglašava da će opštine odlučiti hoće li ostati u Jugoslaviji ili ne.
17. avg/kol. Krajinski Srbi započinju Balvan revoluciju[35].
18. avg/kol. Osnovana HDZ BiH.
avg/kol. Jugoslovenska vlada i JNA zahtevaju da Hrvatska ne preduzima akcije protiv srpskih pobunjenika.
24. avg/kol. Hrvatski predsednik Franjo Tuđman traži sastanak sa srpskim kolegom Miloševićem.
27. avg/kol. Dozvoljena registracija novih političkih partija u Srbiji[36].
30. avg/kol. Hrvatski Ustavni sud ukida (de jure) "Zajednicu opština severne Dalmacije i Like", kao neustavnu.
septembar Albanski delegati raspuštene kosovske skupštine donose "Kačanički ustav".
3. sep/ruj. Albanci na Kosovu počinju generalni štrajk[37].
3. sep/ruj. Dugogodišnji hrvatski politički disident Ivan Zvonimir Čičak i novinski izdavač Marinko Božić organizuju Hrvatski domoljubni odred u Hercegovini. Srpska štampa ih zbog crnih uniformi naziva ustašama.
7. sep/ruj. Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Josip Boljkovac daje ultimatum pobunjenicima u Krajini da prestanu sa protivustavnim akcijama i predaju oružje do podneva 12. septembra.
9. sep/ruj. SDS Hrvatske zahteva zaštitu od saveznog Predsedništva.
12. sep/ruj. Srpski radio u Kninu traži od građana da prestanu sa vraćanjem oružja hrvatskoj vladi.
13. sep/ruj. Srpske snage navodno počinile masakr u kosovskom selu Polat[38].
18. sep/ruj. Neuspeli "puč" u bosansko-muslimanskoj stranci SDA, posle koga u njoj vlast učvršćuje Alija Izetbegović. Disidenti na čelu s Muhamedom Filipovićem i Adilom Zulfikarpašićem, koji inzistiraju na korištenju imena Bošnjaci, organizuju novu stranku Muslimanska bošnjačka organizacija.
19. sep/ruj. Skupština BiH glasa za ostanak u Jugoslaviji.
26. sep/ruj. Srbi iz Pakraca, Petrinje i Siska počinju blokiranje saobraćaja.
28. sep/ruj. Donesen Ustav Republike Srbije, sužena autonomija pokrajina, ali zadržavaju predstavnike u Predsedništvu.
30. sep/ruj. Srpsko nacionalno vijeće u Hrvatskoj proglasilo da su Srbi na avgustovskom referendumu izglasali autonomiju unutar Hrvatske (unutar Jugoslavije).
1. okt/lis. SNV proglašava stvaranje SAO Krajine u Hrvatskoj.
1. okt/lis. George H. W. Bush na sastanku sa jugoslovenskim predsednikom daje punu podršku Jugoslaviji.
3. okt/lis. Hrvatska i Slovenija nude konfederaciju jugoslovenskom predsedništvu.
4. okt/lis. Slovenački parlament ukida 27 jugoslovenskih zakona na slovenačkoj teritoriji.
11. okt/lis. Vojvođanska naftna kompanija Naftagas preuzima kontrolu nad imovinom hrvatske naftne kompanije u SAO Krajini.
Statua bana Jelačića vraćena na trg koji se opet zove po njemu.
16. okt/lis. Na sastanku saveznog Predsedništva Hrvatska i Slovenija opet zahtevaju konfederalno rešenje, predstavnici ostalih republika glasaju protiv tog predloga.
17. okt/lis. Hrvatska nogometna reprezentacija igra prvi meč, sa reprezentacijom SAD.
23. okt/lis. Srpska skupština izglasala porez na robu iz Slovenije i Hrvatske.
26. okt/lis. Slobodan Milošević traži vojne akcije samo protiv Hrvatske i "samo" na teritoriji gde ima Srba.
18. nov/stu. U BiH održani prvi višestrančki izbori. Na prvom krugu 1990izbora za Skupštinu pobjeđuje koalicija tri nacionalne stranke - SDA, SDS i HDZ BiH. Na izborima za sedmočlano Predsjedništvo najviše glasova osvaja Fikret Abdić, ali će mjesto predsjednika Predsjedništva kasnije pripasti Izetbegoviću.
22. nov/stu. Sastanak hrvatskog i slovenačkog predsednika u vezi buduće nezavisnosti.
22. nov/stu. Goran Alavanja, pripadnik MUP-a Hrvatske srpske nacionalnosti, ubijen na barikadama, postavši prva žrtva oružanih sukoba u Hrvatskoj.
25. nov/stu. Prvi krug višestranačkih izbora u Makedoniji na kojima najviše glasova dobija Socijaldemokratski savez Makedonije. VMRO-DPMNE.
28. nov/stu. Janez Drnovšek (predsednik predsedništva do maja) i sadašnji predsednik Borisav Jović održali sastanak na kojem je Sloveniji dato zeleno svetlo za odlazak iz Jugoslavije.
29. nov/stu. Arkan uhapšen u Hrvatskoj, uskoro pušten.
3. dec/pro. Izabran Patrijarh Pavle, usred podela među episkopima oko podrške Miloševiću.
7. dec/pro. Savezni sekretar za odbranu Veljko Kadijević u intervjuu beogradskoj televiziji napada hrvatsko rukovodstvo za obnavljanje fašizma i genocid nad Srbima.
9. dec/pro. U Srbiji održani prvi višestranački izbori. Za predsednika izabran Slobodan Milošević, a njegova stranka SPS osvaja većinu u Narodnoj skupštini.[39].
9. dec/pro. Pro-miloševićevska Demokratska partija socijalista Crne Gore pobeđuje na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori.
9. dec/pro. U drugom krugu izbora u Makedoniji relativnu većinu tesno uspeva osvojiti VMRO-DPMNE. Posle će stranke u Sobranju sastaviti tehničku vladu.
21. dec/pro. Milan Babić proglašava SAO Krajinu na hrvatskoj teritoriji.
22. dec/pro. Hrvatski sabor glasa za novi, tzv. Božićni ustav, prema kome je Hrvatska dom Hrvata i ostalih naroda. Uklanjanje srpskog imena iz ustava izaziva protest među srpskom manjinom u Hrvatskoj. Gosti u Saboru su Milan Kučan i Alija Izetbegović, predsednici Slovenije odn. BiH.
23. dec/pro. Drugi krug izbora u Srbiji, SPS je (uz većinski sistem) dobila 192 od 250 poslaničkih mesta.
23. dec/pro. Momir Bulatović izabran za predsednika Crne Gore (na položaju od januarske smene).
23. dec/pro. Slovenci velikom većinom glasaju za nezavisnost svoje zemlje[40].
26. dec/pro. Srbija uzima protivvrednost od 1,8 mlrd. dolara (2,5 mlrd. maraka) iz Narodne banke Jugoslavije ("monetarni udar")[41]. Pod pritiskom ostalih republika i Svetske banke, kasnije je vraćeno 1,5 mlrd. maraka[42].
31. dec/pro. Ustavni sud Hrvatske proglašava da SAO Krajina u pravnom smislu ne postoji.
31. dec/pro. Tokom 1990. industrijska proizvodnja u Jugoslaviji pala za 18,2 %[43].

1991 uredi

Datum Događaj
4. jan/sij. Hrvatska vlada stvara Vijeće obrane.
4. jan/sij. Stvaranje krajinskih policijskih snaga.
4. jan/sij. Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu odbranu, zahteva od predsednika Predsedništva Borisava Jovića da za ostanak ili izlazak iz Jugoslavije glasaju narodi a ne republike.
9. jan/sij. Predsednik Borisav Jović zahteva da Predsedništvo glasa za upotrebu JNA protiv Hrvatske i Slovenije. "Za" glasaju tri predstavnika Srbije i predstavnik Crne Gore, predstavnici ostale četiri republike glasaju protiv.
10. jan/sij. Nakon sastanka saveznog Predsedništva sa JNA, vojska je ovlašćena da uzme oružje od "paravojnih snaga".
10. jan/sij. Zbog njegovog glasanja prethodnog dana, Radovan Karadžić zahteva smenu Bogića Bogićevića, bosanskog Srbina izabranog na referendumu 25.6. 1989. da predstavlja BiH u saveznom Predsedništvu[44].
15. jan/sij. Veljko Kadijević izjavljuje da Srbi iz Hrvatske predaju oružje, ali ne i Hrvati.
24. jan/sij. Hrvatski sabor izjavljuje da je odluka Predsedništva od 10.1. nezakonita i da Hrvatska mora zaštititi sebe i svoje građane[45].
februar Savet Evrope je glasao da Jugoslavija mora mirno razrešiti svoju krizu i održati izbore za savezni parlament, da bi se pridružila Evropi[46].
21. feb/velj. Slovenački parlament odobrio zakone kojima se bankarstvo i odbrana preuzimaju od savezne vlade[47].
21. feb/velj. Nakon primitka vesti o odluci slovenačke skupštine da započne pravni postupak za nezavisnost i moguće stvaranje novog saveza nezavisnih država, Hrvatski sabor donosi sličnu odluku[48].
22. feb/velj. Skupština opštine Pakrac, s relativnom većinom Srba, glasa za ulazak u Krajinu.
26. feb/velj. Srpsko nacionalno veće Baranje, Zapadnog Srema i istočne Slavonije glasa da će se teritorija pod kontrolom veća otcepiti od Hrvatske, ako se ova otcepi od Jugoslavije.
28. feb/velj. Srpsko nacionalno vijeće SAO Krajine glasa za ostanak Krajine u Jugoslaviji i izražava želju za mirnu separaciju Hrvatske i Krajine.[1] Arhivirano 2008-06-11 na Wayback Machine-u
3. mar/ožu. JNA je poslata da spreči borbe između srpskih seljana, koji su zauzeli policijsku stanicu u Pakracu, i hrvatske policijske jedinice koja je povratila kontrolu nad postajom i gradom[49]. Mada niko nije ubijen, ovaj događaj označava početak Domovinskog rata (hrvatskog rata za nezavisnost).
9. mar/ožu. Velike demonstracije u Beogradu. Predsedništvo ovlašćuje JNA da zaštiti značajne zgrade[50].
12. mar/ožu. Sastanak jugoslovenskog Predsedništva u štabu JNA, tokom studentskih demonstracija. JNA zahteva da bude proglašeno ratno stanje. Ponavlja se ishod glasanja od 9.1. (4:4). Nakon glasanja, značajni članovi JNA idu u "diplomatske" misije u Francusku, V. Britaniju i SSSR[44].
15. mar/ožu. Borisav Jović dao ostavku (povukao je20.3.)
15. mar/ožu. Slobodan Milošević na srpskoj televiziji objavljuje "Jugoslavija više ne postoji"[30].
17. mar/ožu. Nakon što je srpska inicijativa poražena glasanjem u Predsedništvu, Milošević naređuje mobilizaciju srpskih specijalnih snaga i objavljuje: "Srbija neće priznavati odluke saveznog Predsedništva"[51].
20. mar/ožu. 200 srpskih pisaca, filmskih radnika i glumaca potpisuju peticiju protiv Slobodana Miloševića, jer se on "odlučio za politiku rata"[52].
31. mar/ožu. Hrvatska policija nastoji od krajinskih pobunjenika preuzeti kontrolu nad Nacionalnim parkom Plitvice što dovodi do Plitvičkog incidenta u kome je ubijen jedan hrvatski policajac i jedan krajinski milicajac.
2. apr/trav. U Titovoj Korenici predsednik Krajine Milan Babić proglašava savez tog hrvatskog regiona sa Srbijom[53].
2. apr/trav. Početak saslušanja hrvatskog ministra obrane Martina Špegelja pred zagrebačkim vojnim sudom za hrvatsku pobunu protiv jugoslovenske armije. Najjači dokazi potiču od Špegeljevog filma. Pod pritiskom hrvatske javnosti suđenje je odloženo[54], a Špegelj beži u Austriju.
2. maj/svib. Incident u Borovom Selu, ubijeno 12 hrvatskih policajaca, JNA prekida sukob i postavlja se između srpske i hrvatske strane. Vijest o masovnoj pogibiji hrvatskih policajaca izaziva nerede širom Hrvatske te tzv. Kristalnu noć u Dalmaciji.
6. maj/svib. Masovni protesti ispred Komande Vojnopomorske oblasti u Splitu eskaliraju kada je hicima iz vatrenog oružja pogođen 18-godišnji regrut Saša Gešovski, postavši prvi pripadnik JNA ubijen u oružanim sukobima.
12. maj/svib. Na delu Hrvatske pod srpskom kontrolom se glasa o savezu sa Srbijom[55].
15. maj/svib. Protivno ustavu, srpski predstavnik u Predsedništvu Borisav Jović traži glasanje i sprečava Stjepana Mesića da postane predsednik Predsedništva SFRJ[56].
19. maj/svib. Održan referendum za nezavisnost Hrvatske - uz odziv 86%, za nezavisnost glasa 94,17%[55].
25. jun/lip. Hrvatska donosi ustavnu odluku o nezavisnosti.
25. jun/lip. Slovenija proglašava nezavisnost.
26. jun/lip. Poslednji dan hrvatskog i slovenačkog roka za novi međurepublički sporazum o Jugoslaviji [2] Arhivirano 2005-11-13 na Wayback Machine-u
27. jun/lip. Početak desetodnevnog rata u Sloveniji (do 6.7.).
30. jun/lip. Na zahtev zapadnih zvaničnika Srbija prekida blokadu Mesićevog izbora za predsednika Predsedništva SFRJ[57].
7. jul/srp. Brionski sporazum prekida borbe u Sloveniji. Slovenija i Hrvatska "zamrzavaju" odluku o nezavisnosti na tri meseca. JNA pristaje na povlačenje iz Slovenije.
31. jul/srp. Milan Babić, predsednik pobunjenih Srba u Krajini, odbacuje mirovni predlog ministara Evropske zajednice[58].
1. avg/kol. Krajinski pobunjenici zauzimaju Dalj, što dovodi do masovnog krvoprolića i zbjega hrvatskog stanovništva iz velikog dijela Istočne Slavonije. U Zagrebu formirana Vlada demokratskog jedinstva u kojoj ulaze pripadnici svih saborskih stranaka.
25. avg/kol. Početak Opsade Vukovara.
29. avg/kol. Ženska organizacija Bedem ljubavi započinje proteste oko kasarni JNA, pozivajući da Hrvati i ostali budu oslobođeni regrutacije[59].
8. sep/ruj. Makedonija proglašava nezavisnost.
15. sep/ruj. Generalštab JNA poziva na delimičnu mobilizaciju, protivno jugoslovenskom ustavu[60].
19. sep/ruj. Otkriven srpski program RAM, o njemu se diskutuje u skupštini BiH[61]. Jugoslovenski premijer Ante Marković potvrđuje da je Slobodan Milošević naredio JNA da podeli oružje Teritorijalnoj odbrani Bosanske Krajine, koja je pod kontrolom Radovana Karadžića[62].
26. sep/ruj. Srpska skupština obaveštena da je odgovor na delimičnu mobilizaciju loš - svega 50% se odazvalo[63].
30. sep/ruj. Na Kosovu održan referendum o nezavisnosti, većina je "za", Srbija ga ne priznaje.
7. okt/lis. JNA raketirala Banske dvore.
7. okt/lis. Hrvatski sabor proglašava nezavisnost od Jugoslavije.
8. okt/lis. Hrvatska proglašava nezavisnost.
16. okt/lis. Hrvatske snage na području Gospića započinju trodnevni masakr nad tamošnjim žiteljima srpske nacionalnosti.
21. okt/lis. Srpske paravojne snage u Hrvatskoj počinile Baćinski masakr.
26. okt/lis. Poslednji vojnici JNA napuštaju Sloveniju, preko luke Koper.
31. okt/lis. "Konvoj mira", u kome su i jugoslovenski predsednik Stjepan Mesić i hrvatski premijer Franjo Gregurić, stiže u Dubrovnik, u vreme opsade od strane JNA.
10. nov/stu. Bosanski Srbi glasaju na nelegalnom referendumu o ostanku u Jugoslaviji[64].
18.-21. nov/stu. Posle pada Vukovara, masakr u Ovčari.
11. dec/pro. Ukrajina priznaje Hrvatsku.
12 - 13. dec/pro. Pripadnici srpskih paravojnih formacija počinili Voćinski masakr.
16. dec/pro. Ostavka srpskog premijera Zelenovića[65].
17. dec/pro. Savezni premijer Ante Marković daje ostavku, odbijajući da prihvati savezni budžet prema kojem JNA dobija 86% svih sredstava[66].
19. dec/pro. Island priznaje Hrvatsku.
23. dec/pro. Hrvatska vlada izdaje prelaznu valutu po imenu hrvatski dinar[67].
24. dec/pro. Narodna banka Jugoslavije pokreće novi jugoslovenski dinar[67].

1992 uredi

Datum Događaj
jan/sij. Primirje između srpske i hrvatske strane u Hrvatskoj, proglašeno 3.1., se drži. Ubrzo stiže oko 10.000 vojnika UN[68].
7. jan/sij. Jugoslovenski ratni avion obara 1 od 2 helikoptera posmatračke misije EZ, gine 5 članova[69]. Ministar odbrane Kadijević ubrzo daje ostavku[70].
9. jan/sij. Bosanski Srbi objavljuju stvaranje sopstvene republike, efektivno od dana međunarodnog priznanja BiH. Njena teritorija bi obuhvatila sve krajeve u kojima su Srbi u većini, kao i sve one "gde su Srbi u manjini usled genocida u Drugom svetskom ratu"[71].
15. jan/sij. Evropska zajednica priznaje Sloveniju i Hrvatsku.
20. jan/sij. Nikola Koljević govori za novine o svojoj diskusiji sa hrvatskim predsednikom Tuđmanom o "transformaciji" BiH[72].
27. jan/sij. Crnogorska skupština zakazala referendum o podršci jugoslovenskoj federaciji[73].
8 - 23. feb/velj. Slovenija i Hrvatska nastupaju na Zimskoj olimpijadi, kao i krnja Jugoslavija (Srbija, Crna Gora, BiH).
21. feb/velj. Rezolucijom 743 SB UN uspostavljen UNPROFOR (zaštitne snage) za stvaranje tri zaštićena područja (UNPA) u Hrvatskoj.
29. feb/velj. Referendum o nezavisnosti BiH. Većina Muslimana i Hrvata "za", većina Srba bojkotuje.
1. mar/ožu. Drugog dana referenduma ubijen mladoženjin otac Nikola Gardović, počinitelj je Ramiz Delalić. Mnogi Srbi Gardovića smatraju za prvu žrtvu bosanskog rata[74].
2. mar/ožu. Makedonski predsednik Kiro Gligorov govori novinama o sporazumu između Makedonije i JNA[75].
23. mar/ožu. Bečki sporazum između Hrvatske i Srbije[76].
1. apr/tra. Srpska dobrovoljačka garda, pod komandom gangstera Željka Ražnatovića Arkana, zauzima Bijeljinu[77].
3. apr/tra. Sukob JNA i srpskih paravojnih snaga sa muslimanskim i hrvatskim bosanskim snagama oko Bosanskog Broda i Kupresa[77].
5. apr/tra. Predsednik BiH Alija Izetbegović naređuje mobilizaciju TO i policijske rezerve[78].
7. apr/tra. EZ (prethodnog dana) i SAD priznale BiH[79]. Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine proglašava nezavisnu srpsku republiku.
10. apr/tra. Arkanovci zauzimaju Zvornik. JNA odbija da zaštiti lokalne Muslimane dok ne predaju oružje[80].
16. apr/tra. SAD upozorava jugoslovensku vladu (pod srpskom kontrolom) da prestane s napadima na Bosnu i Hercegovinu ili će u protivnom biti suspendovana iz međunarodnih organizacija[81].
27. apr/tra. Savezna skupština u Beogradu proglasila novi ustav Savezne Republike Jugoslavije (Srbija + Crna Gora), čime je formalno okončana SFRJ. U trenutku glasanja, u BiH se još uvek nalazi desetak hiljada vojnika JNA[82]

Epilog uredi

 
Situacija bivše Jugoslavije 2008

Fusnote uredi

  1. Dobrim delom na osnovu Audrey Helfant Budding Expert Report Serbian Nationalism in the Twentieth Century: Historical Background and Context
  2. 2,0 2,1 Izvori - ujedinjenje
  3. Mile Bjelajac, Karakter jugoslovenskog centralizma u svetlosti analize tajne sednice IK CK SKJ marta 1962. godine (bez skraćenica u orig. naslovu)
  4. 4,0 4,1 „Amandmani na ustav iz 1963. (Arhiv Jugoslavije)”. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-16. Pristupljeno 2010-05-30. 
  5. KOSOVO: ONE YEAR AFTER THE RIOTS
  6. 6 More Yugoslavs Sentenced For Ethnic Rioting in Kosovo
  7. Timeline of NSDD
  8. Sabrina P. Ramet, Angelo Georgakis. Thinking about Yugoslavia: Scholarly Debates about the Yugoslav Breakup and the Wars in Bosnia and Kosovo, pp. 153, 201. Cambridge University Press, 2005. ISBN 1-397-80521-8
  9. Jasna Dragović-Soso, Saviours of the Nation?: Serbia's Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism, pp. 132-135. C. Hurst & Co, 2002. ISBN 1-85065-577-4
  10. Demonstrators in Belgrade Charge Albanian Persecution
  11. Ethnic Killing Delivers a Jolt To Yugoslavs
  12. Život sa stricem
  13. „Ne klepecem mamulama!”. Arhivirano iz originala na datum 2007-02-22. Pristupljeno 2010-04-13. 
  14. Yugoslav Region Looks At Loyalty - New York Times
  15. Ethnic Strife Prompts 2 to Quit Yugoslav Politburo
  16. Growing Yugoslav Ethnic Protests Lead Province Officials to Resign
  17. YUGOSLAV POLICE FIGHT OFF A SIEGE IN PROVINCIAL CITY
  18. YUGOSLAV LEADER ISSUES A WARNING ON NATION'S CRISIS
  19. Rally in Belgrade Protests Ethnic Albanian Surge
  20. Yugoslav Groups Hold Rival Demonstrations - New York Times
  21. BELGRADE CABINET QUITS IN A DISPUTE
  22. Leaders of a Republic In Yugoslavia Resign
  23. Misha Glenny, "The Massacre of Yugoslavia," New York Review of Books, January 30, 1992
  24. Slovenia Defies a Warning From Belgrade
  25. http://www.preberi.si/content/view/1730248-Pesek-Cilja-Demosa-sta-bila-demokracija-in-suverena-Slovenija/134/
  26. Yugoslav Police Check Cars To Stop Protest by Serbians
  27. Yugoslavia on the Brink
  28. Police in Kosovo Break Up Albanian Protest
  29. As Croatia Goes, Will All Yugoslavia?
  30. 30,0 30,1 „Biblioteka Svedočanstva, No. 21”. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-26. Pristupljeno 2010-04-20. 
  31. Serbia Suspends Government of Albanian Region
  32. 31 28.07.1990 Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalistièke Republike Hrvatske
  33. Serb Minority Seek Role in a Separate Croatia
  34. „Summary of the Judgement for Milan Babić”. Arhivirano iz originala na datum 2004-06-30. Pristupljeno 2004-06-30. 
  35. Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts
  36. Double-Headed Eagle Cries to Serbs for Revenge
  37. Strike paralyzes Yugoslav region
  38. Why Keep Yugoslavia One Country?
  39. Ruling party wins Serbian elections
  40. Slovenes Vote Decisively for Independence From Yugoslavia
  41. Financial scandal rocks Yugoslavia
  42. „Predmet Milosevic (IT-02-54) - Skraceni sazetak svjedocenja Ante Markovica”. Arhivirano iz originala na datum 2004-09-11. Pristupljeno 2004-09-11. 
  43. Feuds Crippling Yugoslav Economy
  44. 44,0 44,1 „Bogić Bogićević: ČOVJEK KOJI JE REKAO "NE"”. Arhivirano iz originala na datum 2008-02-04. Pristupljeno 2010-04-30. 
  45. „Rezolucija o zaštiti Ustavnog poretka Republike Hrvatske”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-20. Pristupljeno 2010-04-30. 
  46. Predrag Simic, Chronology of the Yugoslav Crisis, January 1990 - May 1992
  47. Jolting Yugoslavia, a Region Widens Its Autonomy
  48. „Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-20. Pristupljeno 2010-04-30. 
  49. Belgrade Sends Troops to Croatia Town
  50. Police Storm Protest in Belgrade; 2 Dead
  51. LEADER OF SERBIA DEFIES YUGOSLAVIA ON FEDERAL RULE
  52. Yugoslav Army Emerges, Ambiguously
  53. Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity
  54. PROTEST BLOCKS A TRIAL IN CROATIA
  55. 55,0 55,1 Croatia Votes for Sovereignty and Confederation
  56. New Crisis Grips Yugoslavia Over Rotation of Leadership
  57. How Yugoslavs Hold Off Full-Fledged Civil War
  58. Serbian Enclave Reluctant To Allow Visit by Outsiders
  59. 17 years since the protest of Bedem ljubavi[mrtav link]
  60. „Mobilization: a legal aspect”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  61. „Exclusive: "Milosevic calling Karadzic".”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  62. „The statement of Ante Markovic”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  63. „Mobilization in Serbia”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  64. „Sketches Of Hell”. Arhivirano iz originala na datum 2005-01-09. Pristupljeno 2010-04-30. 
  65. „The Resignation of Dr Dragutin Zelenovic”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  66. „No Money for War”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  67. 67,0 67,1 „Washing The Money”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  68. „More than a Truce”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  69. „Shooting the Mission”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  70. „Kadijevic Shot Down Too”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  71. „Another Serbian State”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  72. „Koljevic Meets Tudjman”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  73. „Awaiting Referendum”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-07. Pristupljeno 2010-04-30. 
  74. Notorious Bosnian Muslim Warlord Shot Dead
  75. „"We Have Managed To Reach An Agreement"”. Arhivirano iz originala na datum 2005-01-13. Pristupljeno 2010-04-30. 
  76. „Vienna Revisited”. Arhivirano iz originala na datum 2005-01-09. Pristupljeno 2010-04-30. 
  77. 77,0 77,1 Serbs Attack Muslim Slavs and Croats in Bosnia
  78. Bosnia Calls Up Guard and Reserve
  79. U.S. Recognizes 3 Yugoslav Republics as Independent
  80. Serb-Backed Guerrillas Take Second Bosnia Town
  81. U.S. WARNS SERBIA IT FACES REPRISALS
  82. Confirming Split, Last 2 Republics Proclaim a Small New Yugoslavia
  Jugoslavija (1929 - 1941; 1945 - 2003)  
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Vojvodina i Boka Kotorska su bile dio Austro-Ugarske
(do 1918)
V. Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Banat, Bačka i Baranja
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
(1918-1929)
Kraljevina Jugoslavija
(1929-1941)
Nacistička Njemačka anektirala dijelove Slovenije
(1941-1945)

Fašistička Italija anektirala dijelove Slovenije, Hrvatske i Crne Gore
(1941-1943)

Demokratska Federativna Jugoslavija
(1943-1946)
Federativna Narodna Republika Jugoslavija
(1946-1963)
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
(1963-1992)
Slovenija
(od 1991)
Nezavisna Država Hrvatska
(1941-1945)
Hrvatska
(od 1991)
Također, Republika Srpska Krajina (1991-1995)
Bosna i Hercegovina
(od 1992)
Tvore je Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska od 1995
Mađarska anektirala Bačku, Baranju, Međimurje i Prekmurje
(1941-1944/1945)
Savezna Republika Jugoslavija
(1992-2003)
Srbija i Crna Gora
(2003-2006)
Srbija
(od 2006) Kosovo de facto protektorat UN od 1999
Autonomni Banat
(1941-1944)
Kraljevina Srbija
(do 1918)
Nedićeva Srbija
(1941-1944)
Albanija anektirala veći dio Kosova, zapadnu Makedoniju i jugoistočne dijelove Crne Gore
(1941-1944)
Kraljevina Crna Gora
(do 1918)
Crna Gora (okupiana od Italije)
(1941-1945)
Crna Gora
(od 2006)
Suvremena Republika Makedonija bila je dio Kraljevine Srbije
(do 1918)
Bugarska je anektirala veći dio suvremene Makedonije i jugoistočne dijelove Srbije
(1941-1944)
Republika Makedonija
(od 1991)