Hiperid (grčki Ὑπερείδης; cca. 390 – 322. pne.) bio je logograf (pisac govora) u Antičkoj Grčkoj, jedan od desetorice znamenitih atičkih oratora po "Aleksandrijskom kanonu" te istaknuti pripadnik, a na kraju i vođa patriotske, odnosno anti-makedonske stranke u Ateni.

Hiperid je popularnost stekao govorima u kojima je mnoge istaknute građane Atene optuživao za korupciju i izdajništvo. Bio je istomišljenik Demostena i zalagao se za suprotstavljanje Filipu Makedonskom i njegovim planovima za hegemoniju nad Grčkom. Godine 324. pne. je, usprkos toga, glasao za osudu Demostena, smatrajući da je pronevjerio novac koji je u grad donio Harpal, izbjegli rizničar Aleksandra Velikog. Nakon toga je Hiperid postao vođom anti-makedonske stranke, a nakon Aleksandrove smrti godine 323. pne. postao glavni zagovornik ustanka protiv makedonske vlasti. Taj je ustanak doveo do lamijskog rata u kome su ustanici 322. pne. poraženi. Zbog toga su ga pro-makedonski političari u Ateni osudili na smrt. Hiperid je pobjegao na Egina|Eginu gdje je uhvaćen u Posejdonovom hramu. Nakon pogubljenja je njegovo truplo pokazano makedonskom regentu Antipateru.

U antičko doba je bilo poznato 77 Hiperidovih govora, ali se do modernog doba očuvao tek manji broj.

Napomene uredi