Hinko Bauer (Trst, 1908 - Zagreb, 12. 1. 1986), jugoslavenski arhitekt židovskog porijekla.[1][2][3][4]

Hinko Bauer
Hinko Bauer
Rođenje 1908
Smrt 12. 1. 1986
Posljednje počivalište Mirogoj
Prebivalište Zagreb
Nacionalnost Jugoslaven
Etnicitet Židov
Državljanstvo SFR Jugoslavija
Zanimanje arhitekt
Standardizacija infokutija

Biografija uredi

Hinko Bauer je rođen u Trstu 1908 godine. Kao dijete preselio se s roditeljima u Fiumu (Rijeka), gdje je pohađao gimnaziju i zatim diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom studija radio je za jednog od najvećih hrvatskih arhitekata secesije Rudolfa Lubynskog. Nakon diplome 1931. godine, Bauer se zaposlio u zagrebačkom studiju poznatog jugoslavenskog arhitekta Zlatka Neumanna. Od 1936 do početka Drugog svjetskog rata radio je za arhitekta Marijana Haberlea. 1943 Bauer se priključio Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB). 1944 Bauera su ustaše uhapsili i internirali u koncentracioni logor Dachau. Uspio je preživjeti holokaust, te se po završetku rata vraća u Jugoslaviju. 1954. godine vraća se u Zagreb i osniva vlastiti arhitektonski studio "Bauer". Bauerovi najpoznatiji radovi su:[2][4]

  • "Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu")
  • "Narodno sveučilište" u Kordunskoj ulici u Zagrebu i
  • "Klinika za plućne bolesti Jordanovac" u Zagrebu.

Hinko Bauer je umro u Zagrebu 12. 1. 1986, te je pokopan na Mirogoju.[5]

Reference uredi

  1. Ivo Goldstein, 2005, str. 287
  2. 2,0 2,1 Snješka Knežević, 2011, str. 183
  3. Jaša Romano, 1980, str. 336
  4. 4,0 4,1 Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Arhitekt, publicist, muzičar, poliglot; stranica 29; broj 104, ožujak / travanj 2008.
  5. Gradska groblja Zagreb: Hinko Bauer, Mirogoj Ž-6-I-25

Literatura uredi

  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Goldstein, Ivo (2005). Židovi u Zagrebu 1918 - 1941., Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-23-0
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.