Fusarinska kiselina
Fusarinska kiselina je derivat pikolinske kiseline. Ona se tipično može izolovati iz raznih Fusarium vrsta. Predloženo je nekoliko mogućih terapeutskih primena. Fusarinska kiselina se može da bude kontaminant stočne hrane.[3] Njena upotreba je uglavnom ograničena na naučna istraživanja.
Fusarinska kiselina | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | 5-Butilpikolinska kiselina; Fusarinska kiselina; Pikolinska kiselina, 5-butil- | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 536-69-6 | ||
PubChem[1][2] | 3442 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C10H13NO2 | ||
Molarna masa | 179,21572 g/mol | ||
Srodna jedinjenja | |||
Srodna jedinjenja | pikolinska kiselina | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Mehanizam dejstva fusarinske kiseline nije u potpunosti razjašnjen. Ona inhibira dopaminsku beta hidroksilazu (enzim koji konvertuje dopamin u norepinefrin).
Reference uredi
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Trevor K. Smith, M. Graca. Sousadias (1993). „Fusaric acid content of swine feedstuffs”. J. Agric. Food Chem. 41: 2296–2298. DOI:10.1021/jf00036a014.