Enckeov komet
Enckeov komet je komet s najkraćim ophodnim vremenom (3,3 godine), drugi komet (nakon Halleyjeva kometa) za koji je ustanovljeno da je periodički. Inklinacija mu je 11,76 °, najveća udaljenost od Sunca 4,11 astronomskih jedinica a najmanja 0,33 AJ. Promjer jezgre mu je 4,8 km. Prvi ga je zapazio francuski astronom Pierre Méchain 1786., ponovno ga je uočio Jean-Louis Pons 1818., a Johann Franz Encke mu je 1819. izračunao putanju. [1]
Enckeov komet
| |
|---|---|
| |
| Otkriće | |
| Otkrio | Pierre Méchain, Johann Franz Encke (prepoznao periodičnost) |
| Datum otkrića | 1786. |
| Privremena oznaka | 1786 I; 1795; 1805; 1819 I; 1822 II; 1825 III; 1829; 1832 I; 1835 II; 1838; 1842 I; 1845 IV |
| Orbitalni elementi Epoha 22. rujna 2006. (JD 2454000,5) | |
| Ekscentricitet | 0,8471 |
| Srednja udaljenost | 2,2178 AJ |
| Perihel | 0,3302 AJ |
| Afel | 4,11 AJ |
| Orbitalni period | 3,30 a |
| Inklinacija | 11,76° |
| Posljednji prolaz kroz perihel | 21. studenog, 2013. |
| Sljedeći prolaz kroz perihel | 10. ožujka, 2017. |
Enckeov komet (označen kao 2P/Encke) ima najkraće ophodno vrijeme, samo 3,3 godine. I zbog toga i zbog velikog sjaja prvak je u broju pojava, viđen je više od 50 puta. Izučava se gotovo dva stoljeća. Za to vrijeme mu se ophodno vrijeme skratilo. Razlog nije u mogućem kočenju u međuplanetarnom sredstvu, već u tome što se prilikom istjecanja tvari, a ona istječe u smjeru suprotnom od Sunca, javlja reaktivna sila zbog koje se komet približava Suncu. I sjaj mu se smanjio, za dvije zvjezdane veličine (prividna magnituda). Zanimljivo je da se uz pomoć većih teleskopa Enckov komet vidi na cijeloj stazi! [2]
Reference uredi
- ↑ Enckeov komet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.