Eliphas Levi
Eliphas Lévi, pravim imenom Alphonse Louis Constant (Pariz, 8. veljače 1810. - Pariz, 31. svibnja 1875.), francuski okultist i okultni pisac. Pisao je ezoterična i okultistička djela, a popularizirao je i sam pojam okultizam.[1] Njegov rad je utjecao na brojne okultiste 19. stoljeća.[2]
Životopis uredi
Rodio se u Parizu u siromašnoj obitelji. Školovao se za svećenika u sjemeništu sv. Nicholas du Chardonnet, gdje je pod učenjem nadzornika sjemeništa otkriva drugu, mističniju stranu života.[3]
Godine 1832. pohađa teološki koledž sv. Sulpice, da bi tri godine kasnije postao đakon. Međutim, već 1835. godine napustio je svećenički poziv i upustio se u ezoterična učenja. U to vrijeme zainteresirao se za revolucionarne i ljevičarske ideje zbog čega je tri puta bio u zatvoru.[3]
U Parizu se upoznao s Eugeniom C., ravnateljicom djevojačke škole s kojom je započeo ljubavnu aferu. U međuvremenu upoznao je 17-godišnju Noemie Cadot s kojom se ženio 1846. godine, no brak nije dugo potrajao. Tri mjeseca nakon prekida s Eugeniom, iz te veze rodio mu se sin kojeg nikada nije upoznao.[4]
Nakon upoznavanja s poljskim matematičarem Jozefom Marijom Hoehne-Wronskim 1852. i njegovom sintezom matematike, religije i filozofije, Constant počinje živjeti isključivo od svog pisanja i podučavanja okultnog pa uzima ime Eliphas Lévi, prevodeći svoje ime na hebrejski.
Godine 1854. otputovao je u London, gdje je navodno, prema vlastitim tvrdnjama, služeći se nekromantskim ritualom prizvao antičkog filozofa i mistika Apolonija iz Tijane.[5][6]
Godine 1855. napisao je svoju najpoznatiju knjigu Dogma i ritual visoke magije, koja će kao i njegove ostale knjige nadahnuti buduće okultiste poput S. L. MacGregor Mathersa i Aleistera Crowleyja te doprinjeti revitalizaciji magije i okultnog u drugoj polovini 19. stoljeća.
Lévi pristupa 1861. godine Slobodnim zidarima i to loži Rose du Parfait Silence.[7] U to vrijeme već je stekao znatnu slavi kao okultist, ali i poveće materijalno bogatstvo. Pred kraj života vraća se pod okrilje Crkve, prima posljednju pomast i umire 1875. godine.
Djela uredi
- Le Testament de la Liberté (Biblija slobode) (1848.)
- Dogme et Rituel de la Haute Magie (Dogma i ritual visoke magije) (1855.)
- Histoire de la magie (Povijest magije) (1859.)
- La Clef des Grands Mystères (Ključ velikih misterija) (1861.)
- Le Grand Arcane, ou l'Occultisme Dévoilé (Velika tajna ili razotkriveni okultizam) (1868.)
Vidi još uredi
Bilješke uredi
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 131.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-04-07. Pristupljeno 2013-05-01.
- ↑ 3,0 3,1 Lévi, Eliphas, str. 15.
- ↑ Hermetizam, str. 22.
- ↑ http://www.villarevak.org/bio/levi_1.html
- ↑ Lévi, Eliphas, str. 125.-129.
- ↑ Hermetizam, str. 29.
Literatura uredi
- Faust, Viktoria i Knight, Thomas, Hermetizam, Zagreb, 2003. ISBN 978-953-7127-05-3
- Lévi, Eliphas, Transcendentalna magija, Beograd, 2004. ISBN 978-86-81585-43-6
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. 12, Zagreb, 2006. ISBN 978-953-7224-12-7
