Egipatski brojevi

Stari egipatski brojevi su korišćeni u drevnom Egiptu do prvih vekova naše ere. To je bio decimalni sistem, često zaokružen na najviši stepen, ispisivan hijeroglifima. Iz ovog hijeroglifskog sistema su proistekli cifarski (alfabetski) sistemi - hijeratski ("sveštenički") i demotski ("narodski").

Brojevni sistemi po kulturama
Hindu-Arapski brojevi
Zapadnoarapski
Indijska familija
Kmerski
Istočnoarapski
Brami
Tajski
Istočnoazijski brojevi
Kineski
Sučou
Računski štapići
Mongolski 
Alfabetski brojevi
Abžadski
Jermenski
Ćirilični
Ge'ez
Hebrejski
Grčki (Jonski)
Āryabhaṭa
 
Ostali sistemi
Atički
Vavilonski
Egipatski
Inuitski
Etrurski
Majanski
Rimski
Polje urni
Spisak tema o brojevnim sistemima
Pozicioni sistemi po bazama
Dekadni (10)
2, 4, 8, 16, 32, 64
1, 3, 6, 9, 12, 20, 24, 30, 36, 60, još…

Cifre i brojevi uredi

Hijeroglifski brojevi su nastali kada i hijeroglifi, oko 3000. pne. Njihov izgled se tokom stoleća donekle menjao (Staro, Srednje i Novo carstvo), ali osnovni oblik je ostao sličan.

Stepeni broja deset su predstavljani sledećim hijeroglifima:

Vrědnost 1 10 100 1.000 10.000 100.000 1 milion, ili
beskonačnost
Hijeroglif
Z1
V20
V1
M12
D50
I8

ili
I7
C11
Opis Jedan
potez
Petna
kost
Klupko
kanapa
Lotos
Prst Punoglavac
ili Žaba
Čovek s obe ruke
podignute

Umnošci ovih vrednosti su izražavani ponavljanjem simbola potreban broj puta. Npr. jedna kamena rezbarija u Karnaku pokazuje broj 4622:

M12M12M12M12
V1 V1 V1
V1 V1 V1
V20V20Z1Z1

Egipatski hijeroglifi su se mogli pisati u oba smera, pa i vertikalno. Dati primer je napisan sleva nadesno i odozgo nadole; na originalnoj rezbariji to je zdesna nalevo, što znači da su znakovi obrnuti.

Razlomci uredi

Glavni članak: Egipatski razlomak

Mogli su biti predstavljeni i racionalni brojevi, ali samo kao zbirovi jediničnih razlomaka, tj. zbirovi recipročnih vrednosti pozitivnih celih brojeva, osim za 2/3 i 3/4. Hijeroglif za razlomak je ličio na usta, što je značilo "deo":

D21

Razlomci su pisani pomoću ovog znaka, tj. brojilac 1 i pozitivni imenilac ispod. Tako se 1/3 pisala:

D21
Z1 Z1 Z1
 

Postojali su posebni simboli za 1/2 i dva nejedinična razlomka, 2/3 i ređe 3/4:

Aa13
   
D22
   
D23
 

Ako bi imenilac postao preveliki, "usta" bi bila stavljena iznad početka "imenioca":

D21
V1 V1 V1
V20 V20
V20 Z1
 

Sabiranje i oduzimanje uredi

Kao znakovi za "plus" i "minus" su korišćeni hijeroglifi:

D54odn
 
D55

Ako su "stopala" pokazivala u smeru pisanja, to je označavalo sabiranje, u protivnom oduzimanje[1].

Pisani brojevi uredi

Kao i kod današnjih jezika, brojevi su se mogli ispisati i fonetski, baš kao što se umesto "30" može napisati "trideset". Konkretno, "trideset" se pisalo:

Aa15
D36
D58

a broj "30":

V20V20V20

Ovo je ipak bilo retko, osim za brojeve jedan i dva (koji su takođe imali simbole).

Hijeratski brojevi uredi

Većina administrativnih i računovodstvenih tekstova ipak nije bila urezivana u tvrdi kamen (kao hijeroglifski tekstovi), već ispisivana na papirusu ili ostrakama i to hijeratskim pismom, tako da velika većina tekstova sa egipatskim brojevima otpada upravo na ovu vrstu. Primeri brojeva napisanih hijeratskim mogu se naći čak još u Ranodinastičkom periodu. Abusirski papirusi iz Starog carstva su naročito značajan korpus tekstova koji koriste hijeratske brojeve.

I hijeratski simboli su menjali izgled tokom vremena, prošavši kroz šest različitih perioda, u kojima su se udaljavali od prvobitnih hijeroglifskih uzora[2]; ovde Arhivirano 2008-07-08 na Wayback Machine-u se može videti verzija iz oko 1800. pne., a ovde iz 1600. pne.

Boyer je pre 50 godina dokazao da je hijeratsko pismo koristilo drugačiji numerički sistem, cifarski, u kojem su korišćeni pojedinačni znaci za sve jedinice (1, 2... 9), desetice (10, 20... 90), stotine (100, 200... 900) i hiljade/tisuće (1000, 2000... 9000), a ne samo stepeni broja deset (10, 100, 1000...).

Na taj način se veliki broj mogao pisati mnogo kompaktnije. Npr. 9999 se moglo napisati sa samo četiri znaka (za 9000, 900, 90 i 9), umesto sa 36 hijeroglifa. Boyer je smatrao da su to bile prve cifre u ljudskoj istoriji, nastale mapiranjem jednog broja na jedno egipatsko slovo.

U najstarijim hijeratskim tekstovima, pojedinačni brojevi su bili jasno ispisani u cifrovanom odnosu sa egipatskim alfabetom. Ali tokom Starog carstva, razvijen je niz standardizovanih ispisa grupa znakova, dakle sa više od jedne cifre, nalik praksi u rimskim brojevima. Međutim, ponavljanje iste cifre za svaku vrednosnu poziciju nije bilo dozvoljeno u hijeratskom pismu. Pošto se ono vremenom razvijalo, ove znakovne grupe su dalje pojednostavljene radi bržeg pisanja, što će se nastaviti u demotskom.

Dva čuvena papirusa sa hijeratskim pismom su Moskovski matematički papirus i Rhindov matematički papirus.

Demotski brojevi uredi

U poznom 8. veku pne, u vreme Dvadeset pete dinastije, u donjem Egiptu (delta Nila) je iz "poslovne" varijante hijeratskog pisma nastalo demotsko pismo i s njim i drugačiji način zapisivanja brojeva, ali po istom principu kao i kod hijeratskog pisma. Tokom sledeće dinastije (664-525. pne.) demotsko pismo se proširilo na ceo Egipat i postalo glavno pismo za svetovne potrebe. Nakon rimskog osvajanja 30. pne. je manje korišćeno, ali je opstalo do polovine 5. vijeka n.e., kada ga je nasledilo koptsko pismo, nastalo na osnovu grčkog[3].

Upravo demotski sistem će preuzeti u Fenikiji i Staroj Grčkoj, u kojoj će brojevi biti mapirani na dva alfabeta, dorski i jonski (v. grčki brojevi). Moguće je da su se Stari Grci upoznali sa egipatskim demotskim brojevima negde iza 600. pne., kada je došlo do velikog porasta trgovine između dve zemlje. Grčki brojevi će biti korišćeni do pada Vizantije u 15. veku[4]; u međuvremenu će po njihovom ugledu nastati ćirilični brojevi, korišćeni kod Srba i u drugim zemljama gde je korišćena ćirilica.

Egipatski nazivi brojeva uredi

Sledeća tabela pokazuje rekonstruisane srednjoegipatske oblike brojeva[5] (označene zvezdicom ispred), njihove transliterirane oblike u hijeroglifima (između uglastih zagrada) i njihove kasnije koptske ekvivalente, na osnovu kojih su egiptolozi donosili zaključke o vokalizmu originalnih egipatskih brojeva. Veliko slovo "A" u nekim rekonstruisanim oblicima znači da je kvalitet tog samoglasnika neizvestan:

Egipatska Transliteracija Srpskohrvatski prěvod Koptski (Sahidski dijalekt)
*wiʕyaw [wˁ.w] (masc.)
*wiʕīyat [wˁ.t] (fem.)
jedan-na oua (masc.)
ouei (fem.)
*sínway [sn.wy] (masc.)
*síntay [sn.ty] (fem.)
dva-dvě snau (masc.)
snte (fem.)
*ḫámtaw [ḫmt.w] (masc.)
*ḫámtat [ḫmt.t] (fem.)
tri šomnt (masc.)
šomte (fem.)
*yAfdáw [ỉfd.w] ([masc.)
*yAfdát [ỉfd.t] (fem.)
četiri ftoou (masc.)
ftoe (fem.)
*dīyaw [dỉ.w] (masc.)
*dīyat [dỉ.t] (fem.)
pet tiou (masc.)
tie (fem.)
*yAssáw [sỉs.w ili ỉs.w (?)] (masc.)
*yAssát [sỉs.t ili ỉs.t (?)] (fem.)
šest soou (masc.)
soe (fem.)
*sáfḫaw [sfḫ.w] (masc.)
*sáfḫat [sfḫt] (fem.)
sedam šašf (masc.)
šašfe (fem.)
*ḫAmānaw [ḫmnw] (masc.)
*ḫAmānat [ḫmnt] (fem.)
osam šmoun (masc.)
šmoune (fem.)
*pAsīḏaw [psḏw] (masc.)
*pAsīḏat [psḏt] (fem.)
devet psis (masc.)
psite (fem.)
*mūḏaw [mḏw] (masc.)
*mūḏat [mḏt] (fem.)
deset mēt (masc.)
mēte (fem.)
*ḏubāʕatay [ḏbˁ.ty] dvadeset jōt (masc.)
jōti (fem.)
*máʕbAʔ [mˁbȝ] (masc.)
*máʕbAʔat [mˁbȝ.t] (fem.)
trideset maab (masc.)
maabe (fem.)
*ḥAmí (?) [ḥm.w] (masc.) četrdeset xme
*díywu [dy.w] pedeset taeiou
*yAssáwyu [sỉsy.w ili ỉswy.w (?)] šezdeset se
*safḫáwyu [sfḫy.w] (masc.) sedamdeset šfe
*ḫamanáwyu [ḫmny.w] (masc.) osamdeset xmene
*pAsiḏawyu [psḏy.w] (masc.) devedeset pstaiou
*šáwat [š.t] sto še
*šūtay [š.ty] dvesta/dvjesto šēt
*ḫaʔ [ḫȝ] jedna hiljada/tisuća šo
*ḏubaʕ [ḏbȝ] deset hiljada/tisuća tba
[hfn] sto hiljada/tisuća
*ḥaḥ [ḥḥ] milion/milijun xax "many"

Takođe pogledati uredi

Izvori uredi

(na engleskom:)

  • Allen, James Paul. 2000. Middle Egyptian: An Introduction to the Language and Culture of Hieroglyphs. Cambridge: Cambridge University Press. Numerals discussed in §§9.1–9.6.
  • Gardiner, Alan Henderson. 1957. Egyptian Grammar; Being an Introduction to the Study of Hieroglyphs. 3rd ed. Oxford: Griffith Institute. For numerals, see §§259–266.
  • Goedicke, Hans. 1988. Old Hieratic Paleography. Baltimore: Halgo, Inc.
  • Möller, Georg. 1927. Hieratische Paläographie: Die aegyptische Buchschrift in ihrer Entwicklung von der Fünften Dynastie bis zur römischen Kaiserzeit. 3 vols. 2nd ed. Leipzig: J. C. Hinrichs'schen Buchhandlungen. (Reprinted Osnabrück: Otto Zeller Verlag, 1965)

Izvori uredi

  1. Cajori, Florian (1993) [1929]. A History of Mathematical Notations. Dover Publications. str. pp. 229–230. ISBN 978-0-486-67766-8. 
  2. „Egyptian numerals”. Arhivirano iz originala na datum 2008-07-08. Pristupljeno 2009-07-22. 
  3. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-09. Pristupljeno 2012-07-09. 
  4. BBC NEWS | Science/Nature | Greeks 'borrowed Egyptian numbers'
  5. John B. Callender, Middle Egyptian, 1975

Vanjske veze uredi

(na engleskom:)