Don't ask, don't tell

Don't ask, don't tell (DADT, na engleskom doslovno: "Nemoj pitati, nemoj kazati") je kolokvijalni izraz za kadrovsku politiku oružanih snaga SAD u odnosu na homoseksualne i biseksualne osobe temeljenu na zakonu izglasanom 1993. godine koja je zvanično ukinuta 20. 9. 2011. Srž te politike je bila da se pripadnicima oružanih snaga zabranjuje otvoreno iskazivati svoju homoseksualnu orijentaciju, i to pod prijetnjom otpusta iz vojne službe; istovremeno je pretpostavljenima bilo zabranjeno istraživati seksualnu orijentaciju svojih potčinjenih. U praksi to znači da su homoseksualne osobe mogle služiti u američkim oružanim snagama, ali jedino pod uvjetom da nikome od svojih kolega i suboraca odaju da su homoseksualci.

Predsjednik SAD Barrack Obama potpisuje zakon kojim se ukida Don't ask, don't tell

Politika je uvedena krajem 1993. kao kompromis između predsjednika Billa Clintona - koji se zalagao za potpuno ukidanje zabrane služenja homoseksualaca u oružanim snagama - i tadašnje demokratske većine u Kongresu koja je nastojala održati dotadašnje zabrane. Formalno je uvedena Clintonovom uredbom, a nakon žestoke rasprave u kojoj su na Clintonovoj strani bile LGBT organizacije i lijevo krilo Demokratske stranke, a na strani Kongresa konzervativni političari, vjerske grupe, ali i vodeći oficiri koji su tvrdili da će biti narušen borbeni moral.

U godinama koje su slijedile DADT je bila predmetom oštrih kritika od strane lijeve i liberalno nastrojene javnosti, a nakon izbijanja ratova u Afganistanu i Iraku se koristio i argument da se SAD ne smije lišavati svojih vojnika iz tako "trivijalnih" razloga kao što je njihova seksualna orijentacija. Takvom stavu su se za vrijeme predsjedničke kampanje 2008. godine priklonili i svi demokratski kandidati, uključujući i Baracka Obamu koji je najavio ukidanje DADT kao dio svog programa. U decembru 2010. je Kongres izglasao zakon kojim se DADT službeno ukida. Politika je službeno ukinuta 20. 09. 2011.

Vanjske veze uredi