Crkva samostana Trapista

Crkva samostana Trapista (Opatijska crkva trapista «Marija Zvijezda» - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije) je katolička crkva. Nalazi se na lokalitetu Delibašino Selo u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina. Pripada Banjalučkoj biskupiji.

Istorija

Izgradnja kompleksa cistercitskog, trapističkog Samostana "Marija Zvijezda" u Delibašinom Selu, se vezuje za dolazak trapista Franca Pfanera u Bosnu i Hercegovinu 1869.god, u Banja Luku. Od banjalučkog zemljoposjednika i trgovca Tome Radulovića, za 1.400 dukata, odnosno 70.000 pijastera, kupio je 100 jutara zemlje u Delibašinom Selu. Taj dan se smatra danom osnivanja samostana "Marija Zvijezda". Ime samostana je izabrano iz zahvalnosti prema starom ženskom cistercitskom samostanu «Mariastern» u saskom Lausitzu, koji je darovao 2.000 forinti za kupovinu zemljišta.

Opis crkve

U tlocrtnom rješenju crkva ima trobrodnu bazilikalnu osnovu romaničke zgrade, dok se karakterom svojih skulptorskih dekoracija oslanja na tradicije ranohrišćanske umjetnosti. Mješavina ova dva istorijska stila, koji se međusobno prožimaju i dopunjuju, predstavlja najveću umjetničku vrijednost ove crkve.

Crkvi se pristupa kroz ulazno predvorje, postavljeno na istočnoj strani. Ukupna svijetla mjera molitvenog prostora: unutrašnja dužina od 57,10 m i širine od 19,48 m.

U vrijeme kada je samostan imao veliki broj redovnika, prostor crkve je u podužnom smislu bio podijeljen. U sredini su bile horske klupe, kojima je prostor bio podijeljen po dubini crkve: istočni dio je pripadao laicima, a zapadni redovnicima.

Spoljna fasada crkve je jednostavna. Po vertikali raščlanjena je profilisanim vijencem, smještenim ispod streha krova i zabatnih timpanona krova, ispod kojih se nalazi niz slijepih zupčastih arkada, a profilisanim vijencem je naglašen završetak prve etaže. Pune mase zidova, koje odražavaju unutrašnji volumen crkve, po horizontali su raščlanjene nizovima jednostavnih prozora sa polukružnim završecima i triforama, koje se pojavljuju na nivou prve etaže.

Crkva je pokrivena biber-crijepom, a svi krovni opšavi izvedeni su od bakarnog lima.

Pokretno naslijeđe

Početak formiranja zbirke umjetnina u trapističkom samostanu u Banjoj Luci poklapa se sa osnivanjem samostana. Umjetnine su u samostan dospijevale na razne načine: kupovinom, poklonima, zaostavštinom preminulih članova, a neke su izrađene u radionicama koje su postojale u sklopu «Doma naučenika». One umjetnine koje nisu izrađene u samostanu, nabavljane su u Italiji, Austriji, Mađarskoj i Hrvatskoj prilikom školovanja ili putovanja braće. Dio predmeta, uglavnom etno-karaktera, nabavljen je u neposrednoj blizini grada. Pored mnogobrojnih liturgijskih predmeta izrađenih od metala, bogate zbirke misnog rublja i drvenog namještaja, samostan posjeduje zbirku slika i skulptura, te vrijednu biblioteku.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, donijela je odluku da se Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo, Tina Wik.

Pokretnu imovinu sačinjavaju: pinakoteka sa 16 slika, gliptoteka sa 6 skulptura, 20 tekstilnih predmeta, 42 predmeta izrađena od metala, 15 komada kućnog i liturgijskog mobilijara i 96 knjiga.