Columbus, New Mexico

Columbus je selo u okrugu Luni u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku. Prema popisu 2000. u Columbusu je živjelo 1765 stanovnika. Selo je dobilo ime po engleskom obliku prezimena Kristofora Kolumba.

Columbus
Pogled na Columbus s državnog parka Pancho Villa.
Pogled na Columbus s državnog parka Pancho Villa.
Pogled na Columbus s državnog parka Pancho Villa.
Koordinate: 31°49′N 107°38′W / 31.817°N 107.633°W / 31.817; -107.633
Država  SAD
Savezna država Zastava Novog Meksika Novi Meksiko
Okruzi Luna
Površina
 - Ukupna 7,20 km²
 - Kopno 7,20 km²
 - Voda 0,00 km²
Stanovništvo (2000.)
 - Grad 1765
 - Gustoća 245,3 st./km2
Vremenska zona MST (UTC-7)
 - Ljeto (DST) MDT (UTC-6)
Poštanski broj 88029
Pozivni broj 575
Karta
Columbus na mapi Sjedinjenih Država
Columbus
Columbus
Položaj Columbusa u SAD-u

Zemljopis uredi

Nalazi se na 31°49′51″N 107°38′30″W / 31.83083°N 107.64167°W / 31.83083; -107.64167 (31.830760, -107.641558).[1] Prema Uredu SAD za popis stanovništva, zauzima 7,2 km2 površine, sve suhozemne.

Selo se nalazi oko tri milje sjeverno od međunarodne granice SAD i Meksika. Meksičko selo Puerto Palomas je s druge strane granice.

Povijest uredi

Osnovan je 1891. godine na meksičkoj granici nasuprot selu Palomasu. Godine 1902. selo je preseljeno tri milje sjevernije kad je željeznička pruga Arizona i Jugoistok ovdje gradila svoju postaju Columbus. Ova je postaja danas pretvorena u muzej kojim upravlja Povijesno društvo Columbus.[2]

Oko 1905. ovo je još bio mali gradić u kojem je živjelo nekoliko stotina stanovnika. Dvoje od tih ranih doseljenika bili su pukovnik Andrew O. Bailey i Louis Heller. Dotad je imao samo jednu glavnu prodavaonicu, salun i društvenog inspektora. Sagrađena je srednja škola, a Perrow G. Mosely osnovao je Columbus News, novine koje su poslije promijenile ime u Columbus Courier. Do 1915. ovdje je živjelo sedamstotinjak staonvnika, sagrađena je državna banka u Columbusu (Columbus State Bank), četiri hotela, nekoliko prodavaonica i baptistička crkva. U to je vrijeme ondje bilo bogatih naslaga srebra, bakra, olova i cinka.[3]

Prepad iz 1916. uredi

Glavni članak: Prepad na Columbus

16. ožujka 1916. prema zapovijedi meksičkog revolucijskog vođe Francisca "Pancha" Ville, (pukovnik) Francisco Beltrán, (pukovnik) Candelario Cervantes, (general) Nicolás Fernández, (general) Pablo López i ostali poveli su petsto ljudi u napad na ovaj gradić, u kojem se nalazio izdvojeni dio 13. konjaničke regimente.[4] Villina vojska spalila je dio grada, ubila sedam ili osam vojnika i 10 mještana prije nego se povukla nazad u Meksiko.

Američki predsjednik Woodrow Wilson uzvratio je na prepad tako što je poslao u Meksiko 10.000 vojnika pod brigadnim generalom Pershingom u potjeru za Villom. Ovo je poznato kao Kaznena ekspedicija u Meksiko (Pancho Villa Expedition, Mexican Expedition). Ekspedicija je otkazana nakon što nisu uspjeli naći Villu, koji je uspio pobjeći.[5] Pershingova ekspedicija donijela je napredak i međunarodnu pozornost u Columbus, kao i shvaćanje da je rat došao na granice SAD.[6]

Selo polako propada od 1926. godine. Aktivnost vojnog kampa Furlonga uvelike je smanjena i naposljetku je vojska odlučila zatvoriti kamp. Željeznička pruga El Paso i Jugozapad prestala je s radom. Oporavak se dogodio tek 1990-ih, kad su otvoreni državni park, muzej, park za kamp-prikolice i sve u svezi s povijesnim znamenitostima ovog kraja. Pojavilo se i nekoliko umjetnika, pa je Columbus postao zanimljivim mjestom za posjet i boravak.[7]

Stanovništvo uredi

Prema podatcima popisa 2000.[8] u Chami je bilo 1765 stanovnika, 536 kućanstava i 411 obitelji, a stanovništvo po rasi bili su 70,42% bijelci, 0,57% Indijanci, 0,68% afroamerikanci, 0,06% Azijci, 25,50% ostalih rasa te 2,78% dviju ili više rasa. Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca svih rasa bilo je 83,34%.

56,7% obitelji i 57,1% stanovništva živi ispod crte siromaštva, o čega je 67% osoba ispod 18 godina i 20,2% osoba starijih od 65 godina. Godine 2010. je bio na popisu najsiromašnijih naselja u SAD s više od 1000 stanovnika na 21. mjestu, mjereno po prosječnom prihodu.[9]

Demografija uredi

Po popisu iz 2010. godine broj stanovnika je 1.664, što je 101 (-5,7 %) stanovnika manje nego 2000. godine.[10]

Grupa 2000. 2010.
Belci 278 (15,8 %) 197 (11,8 %)
Afroamerikanci 12 (0,7 %) 5 (0,3 %)
Azijati 1 (0,1 %) 2 (0,1 %)
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci 1.471 (83,3 %) 1.430 (85,9 %)
Ukupno 1.765 1.664

Izvori uredi

  1. „US Gazetteer files: 2010, 2000, and 1990”. Ured SAD za popis stanovništva. 12. 2. 2011. Pristupljeno 23. 4. 2011. 
  2. Reynolds, Joyce. Pancho Villa & Columbus, NM. JReynolds Photo & Computer Works, Deming NM. str. 1. 
  3. Sherman, James E.; Sherman, Barbara H. (1975). Ghost towns and mining camps of New Mexico. Norman: University of Oklahoma Press. Publishing Divisinon. str. 51–54. ISBN 0-8061-1106-2. Pristupljeno 11. 2. 2014. 
  4. „The March Of Events: Making Mexico Understand”. The World's Work: A History of Our Time XXXI: 584–593. april 1916. Pristupljeno 4. 8. 2009. 
  5. „U.S. Army Campaigns: Mexican Expedition”. Centar Vojske SAD za vojnu povijest. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-29. Pristupljeno 2018-04-09. 
  6. „Columbus New Mexico”. History of the Columbus Raid. NMSU Board of Regents. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 18. 2. 2014. 
  7. „The Village of Columbus NewMexico”. Pristupljeno 13. 2. 2014. 
  8. „American FactFinder”. Ured SAD za popis stanovništva. Pristupljeno 31. 1. 2008. 
  9. „US Census”. Pristupljeno 18. 1. 2014. 
  10. „New Mexico Trend Report 1: State and Counties”. Arhivirano iz originala na datum 2012-04-03. Pristupljeno 30. 6. 2013. 

Vanjske veze uredi