Klara Cetkin, devojačko prezime Ajzner (nem. Clara Zetkin, Eißner; Viderau, 5. jul 1857Arhangelskoje, 20. jun 1933), bila je uticajna nemačka levičarska političarka i borkinja za ženska prava.[1]

Clara Cetkin
Spomenik Klari Cetkin u Drezdenu
Rođenje5. jul 1857.
Viderau, Kraljevina Saksonija (danas Nemačka)
Smrt20. 6. 1933. (dob: 75)
Arhangelskoje, Ruska SFSR, SSSR
Zanimanjepolitičar
Politička partijaSocijaldemokratska stranka Nemačke (SPD), kasnije Spartakistička liga

Do 1917. godine Cetkinova je bila aktivna u Socijaldemokratskoj stranci Nemačke (SPD)[2], a zatim je stupila u Nezavisnu socijaldemokratsku stranku Nemačke (USPD) i pripadala njenom krajnje levičarskom krilu, Spartakističkoj ligi, koja je kasnije postala KPD. Bila je narodna poslanica u Rajhstagu tokom Vajmarske Republike od 1920. do 1933. godine.[3]

Biografija uredi

 
Klara Cetkin i Roza Luksemburg 1910.

Školujući se za nastavnicu, Klara Cetkin se povezala sa ženskim i radničkim pokretom u Nemačkoj od 1874. godine. A 1878. godine je postala članica Socijalističke radničke stranke (Sozialistische Arbeiterpartei, SAP). Ova stranka je osnovana 1875. godine spajanjem dveju prethodnih stranaka: Opšte nemačke radničke asocijacije (ADAV), koju je osnovao Ferdinand Lasal i Socijaldemokratske radničke stranke (SDAP) Augusta Bebela i Vilhelma Libknehta. Godine 1890. njeno ime je promenjeno u današnje - Socijaldemokratska stranka Nemačke (SPD).[4][5][6]

Zbog zabrane socijalističkih aktivnosti koju je u Nemačkoj uveo Bizmark, 1878, Klara Cetkin je prešla u Cirih, 1882. godine, a zatim je otišla u izgnanstvo u Pariz. Tokom boravka u Parizu igrala je važnu ulogu u osnivanju Socijalističke internacionale. Uzela je prezime svog partnera, ruskog revolucionara Osipa Cetkina, sa kojim je imala dva sina. Kasnije se udala za umetnika, Georga Fridriha Cundela od 1899. do 1928.[7][8]

Klara Cetkin je u SPD-u sa Rozom Luksemburg, bliskom drugaricom i poverenicom bila jedna od glavnih ličnosti krajnje levičarskog krila stranke. U debati o revizionizmu na početku 20. veka sa Rozom Luksemburg, držeći se krajnje revolucionarne linije, napada reformističke teze Eduarda Bernštajna.

Klaru Cetkin je veoma interesovala ženska politika, uključujući borbu za ravnopravnost i demokratsko pravo glasa za žene, koje u njeno vreme nije postojalo. Razvila je socijaldemokratski ženski pokret u Nemačkoj. Od 1891. do 1917. godine pisala je za SPD-ove ženske novine Die Gleichheit (Jednakost). Godine 1907. postaje liderka novoformirane „Ženske kancelarije“ u SPD-u. Organizovala je proslavu prvog „Međunarodnog dana žena”, 8. marta 1911. godine.[9][10][11]

 
Klara Cetkin, 1897. godine

Tokom Prvog svetskog rata, Klara Cetkin je sa Karlom Libknehtom, Rozom Luksemburg i drugim uticajnim političarima iz SPD-a odbacila stranačku politiku Burgfrieden (primirje sa vladom, obećanje o uzdržavanju od svih štrajkova tokom rata). Uz druge antiratne aktivnosti, Cetkinova je organizovala međunarodnu žensku antiratnu konferenciju u Berlinu 1915. godine. Zbog antiratnih stavova bila je hapšena nekoliko puta tokom rata.[12][13]

Godine 1916, Klara Cetkin je bila jedna od saosnivačica Spartakističke lige i Nezavisne socijaldemokratske stranke Nemačke (USPD) koja se 1917. godine otcepila od svoje matične stranke, SPD-a, zbog neslaganja sa njenim proratnim stavovima. Januara 1919, nakon Nemačke revolucije novembra prethodne godine, osnovana je KPD kojoj Klara Cetkin pristupa. Bila je narodna poslanica od 1920. do 1933. godine u nemačkom parlamentu. Intervjuisala je Lenjina o „ženskom pitanju”, 1920. godine.[14]

Do 1924. godine, Klara Cetkin je bila članica centralne kancelarije KPD-a. Od 1927. do 1929. godine bila je članica partijskog centralnog komiteta. Takođe je bila članica izvršnog komiteta Kominterne od 1921. do 1933. godine. A 1925. godine je izabrana za predsednicu nemačke levičarske humanitarne organizacije Rote Hilfe (Crvena pomoć).[15] Avgusta 1932. godine, kao predsedavajuća Rajhstaga po starešinstvu, pozvala je narod da se bori protiv nacizma.[16]

Kada su Adolf Hitler i njegova Nacistička partija (Nacional-socijalistička nemačka radnička partija) preuzeli vlast, KPD je izbačena iz Rajhstaga, nakon požara u Rajhstagu, 1933. godine. Klara Cetkin poslednji put odlazi u izgnanstvo, ovoga puta u Sovjetski Savez. Tamo je umrla 20. juna 1933. godine, sa skoro 76 godina. Sahranjena je pod zidinama Kremlja u Moskvi.[17]

Reference uredi

  1. "About International Women's Day". Internationalwomensday.com. 8 March 1917. Retrieved 26 February 2016.
  2. Clara Zetkin | bpb
  3. Gilbert Badia, Clara Zetkin: Feministe Sans Frontieres (Paris: Les Editions Ouvrieres 1993).
  4. Young, James D. (1988). Socialism since 1889: a biographical history. Rowman & Littlefield. p. 169. ISBN 978-0-389-20813-6.
  5. Encyclopedia of World Biography: Vitoria-Zworykin. Gale Research. 1998. p. 504. ISBN 978-0-7876-2556-6.
  6. Zetkin, Klara; Philip Sheldon Foner (1984). Clara Zetkin, selected writings. International Publishers. p. 17. ISBN 978-0-7178-0620-1.
  7. Clara Zetkin biography from the University of Leipzig (in German)
  8. Schulte, Elisabeth (7 November 2014). "Clara Zetkin, Socialism and Women's Liberation".
  9. Temma Kaplan, "On the Socialist Origins of International Women's Day", Feminist Studies, 11/1 (Spring, 1985)
  10. "History of International Women's Day". United Nations. Retrieved 26 May 2012.
  11. Rochelle Goldberg Ruthchild, "From West to East: International Women’s Day, the First Decade”, Aspasia: The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women's and Gender History, vol. 6 (2012)
  12. Klara Zetkin, "German Women to Their Sisters in Great Britain" December 1913
  13. Timeline of Clara Zetkin's life, at the Lebendiges Museum Online (LEMO)
  14. „Clara Zetkin: Lenin on the Women's Question - 1”. Marxists.org. 29. 2. 2004.. Pristupljeno 20. 12. 2010.  - (transkript intervjua se može naći na engleskom jeziku)
  15. Gaido, Daniel; Frencia, Cintia (2018). ""A Clean Break": Clara Zetkin, the Socialist Women's Movement, and Feminism". International Critical Thought. 8 (2): 277–303. doi:10.1080/21598282.2017.1357486.
  16. Zetkin, Clara. "Fascism Must Be Defeated". The Socialist Worker.
  17. "Clara Zetkin Facts". Your Dictionary.

Literatura uredi

Dela uredi

  • "Duhovni proletarijat",
  • "Žensko pitanje i socijalizam",
  • "Protiv fašizma i imperijalističkog rata".

Spoljašnje veze uredi