Carlo Maderno (* Bissone (Ticino) 1556. - † Rim, 30. januar, 1629.[1]) bio je talijanski arhitekt ranog baroka, jedan od kreatora tog stila, koji je najveći i najplodniji dio života proveo u Rimu.

Carlo Maderno
barok
Biografske informacije
Rođenje1556. Bissone, Milansko Vojvodstvo
Smrt30. januar, 1629.[1]
Rim, Papinska Država
Opus
Poljearhitektura
PraksaRim
Znamenita djela
Influencija

Najpoznatije Madernino djelo je fasada Bazilike sv. Petra u Rimu.

Biografija uredi

Carlo Maderno je svoju karijeru arhitekta počeo u Rimu, pomažući svom stricu Domenicu Fontani. Njegova prva veća rimska narudžba, bila je fasada za crkvu Santa Susanna koju je izveo od 1597. do 1603.[1], koja ga je izbacila u vrh, pa je nakon tog - 1603. postavljen za glavnog arhitekta koji je trebao dovršiti Baziliku sv. Petra.

 
Fasada crkve Santa Susanna - Rim

Po nalogu pape Pavla V. Maderno je 1607. je projektirao novi duži brod i novu fasadu za baziliku.[1]

Madernove preinake na bazilici bile su u skladu sa duhom protureformacije, dodavanjem broda izmjenjen je michelangelov orginalni centralni tlocrt grčkog križa u longitudinalni u stilu latinskog križa. Na taj način se bazilika vratila shemi ranokršćanskih i srednjovjekovnih katedrala.[1] Madernu su zbog fasade često kritizirali, s jedne strane da je narušio efekt Michelangelova kupole a s druge zbog teških masivnih stupova, koji su objekt učinili manjim nego što jest.[1]

 
Sant'Andrea della Valle - Rim

Jedini objekt koji je u potpunosti projektirao i izveo Maderno je bila crkva Santa Maria della Vittoria u Rimu (1608. - 1620.); svi njegovi ostali radovi, poput bazilike Sant'Andrea della Valle, svodili su se na dovršenje započetih projekata drugih arhitekata.[1]

 
Palazzo Barberini - Rim

Palazzo Barberini koji Maderno projektirao 1625. za porodicu pape Urbana VIII., dovršili su Francesco Borromini i Gian Lorenzo Bernini, arhitekti na koje je Maderno znatno utjecao.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Carlo Maderno (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 5. 03. 2013. 

Vanjske veze uredi