Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad u Rumunjske. Grad je 2011. godine brojio 2.272.163b stanovnika. Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nestašice stambenih objekata.
Bukurešt
Bucureşti | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 44°25′N 26°06′E / 44.417°N 26.100°E | |||
| Država |  Rumunjska
| ||
| Prvi spomen | 1459. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Sorin Oprescu | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 228 km2 | ||
| Najveća visina | 90 m | ||
| Najmanja visina | 60 m | ||
| Stanovništvo (2007.) | |||
| - Grad | 1 883 425 | ||
| - Gustoća | 8.510 stanovnika/km2 | ||
| - Područje utjecaja | 2 272 163 | ||
| Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 0xxxxx | ||
| Pozivni broj | +41 (0)21 | ||
| Službene stranice pmb.ro | |||
| Karta | |||
  Bukurešt | |||
Geografija uredi
Rijeka Dâmboviţa dijeli Bukurešt na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na šest dijelova, dok okolni ruralni dio čini sedmi. Površina administrativnog područja je oko 300 km². Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava.
Bukurešt je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, najčešće Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sličan francuskom, a razlog tomu je što se većina imućnijih Rumunja prije dolaska komunizma školovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se više grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lakše i jeftinije izgraditi, ali je Bukurešt i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukureštu jako oštra, ovaj kraj nema proljeća i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vruća i suha.
Istorija uredi
Tragovi naseljenosti sežu u kameno doba, ali grad je zapravo osnovan 1479. Najpoznatije su građevine Rumunjski parlament (nakon Pentagona druga najveća zgrada na svijetu – 270 x 270 x 89 m), Palača Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjednička palača, Glavna sveučilišna knjižnica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uključujuči i preko 100 muzeja).
Zlatno doba Bukurešta bilo je između dva svjetska rata; grad su u drugom svjetskom ratu teško bombardirali Saveznici. Sljedeća velika nesreća koja je pogodila Bukurešt bila je 1977. kada je u stravičnom potresu poginulo preko 1500 ljudi. Sljedeći potres dogodio se 1990., ali je šteta bila mnogo manja. Velika je bila i materijalna šteta za vrijeme revolucije 1989.
Bukurešt je kako kulturno tako i ekonomsko i industrijsko središte. S oko jednom desetinom stanovništva Rumunjske Bukurešt ostvaruje 21% BDP-a i oko četvrtinu indutrijske proizvodnje, a dvije trećine cjelokupnog poreza Rumunjske plaćaju građani i tvrtke iz Bukurešta.
Vanjske veze uredi
- Country Profile from BBC News.
- Romania Article and Country Profile from Encyclopaedia Britannica
- Romania Profile from Balkan Insight.
- Romania entry at The World Factbook
- Romania information from the United States Department of State.
- Portals to the World from the United States Library of Congress.www\.loc\.gov
- Romania Arhivirano 2008-08-21 na Wayback Machine-u at UCB Libraries GovPubs.
- Bukurešt na Projektu Open Directory
Wikimedia Atlas of Romania- Key Development Forecasts for Romania from International Futures.
- Romanian Law and Miscellaneous – English
- Službene stranice okruga (ro)
- Istoria numelor județelor din România (ro)
