Brest, Bjelorusija

(Preusmjereno sa stranice Brest (Bjelorusija))

Brest (bjeloruski: Брэст/ Brest, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici sa Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti. 2008. godine grad je imao 312.950 stanovnika.

Brest
Брэст
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E / 52.133; 24.667
Država: Belorusija Bjelorusija
Oblast: Brestska
Vlast
 - Gradonačelnik Aljaksandar Palyšenka˘u
(Аляксандар Палышэнкаў)
Površina
 - Ukupna 78.9 km2
Visina 280 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 312.950
 - Gustoća 3.966 stan./km2
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Pozivni broj +375 (0)162
Službena stranica www.brest.gov.by
Karta
Položaj Bresta na karti Bjelorusije
Položaj Bresta na karti Bjelorusije

Položaj Bresta na karti Bjelorusije

Ime uredi

Litvansko ime je Brestas, nekad Lietuvos Brasta. Rusko je ime Брест (Brest), nekad i u oblicima Бере́стье, Бе́ресть, Бре́ст-Лито́вск. Na jidišu se zove בריסק / Brisk . Ukrajinsko je ime Бе́рестя i Бе́ресть. U hrvatskim starim tekstovima nalazimo ga pod imenom Brest-Litovsk. Od 1921. bjelorusko mu je ime bilo Берасьце-над-Бугам (Brest na Bugu).

Zemljopis uredi

Grad se nalazi se na ušću rijeke Muhavec u Bug blizu poljskog grada Terespola . Brest se nalazi na međunarodnom putu E30 koji spaja Berlin i Moskvu. Tokom sovjetskog perioda bio je glavni granični prijelaz. Danas služi kao tranzitni grad na putu između Europske unije i Zajednice Nezavisnih Država.

U Brestu se nalazi i važan željeznički centar jer je on posljednja točka do koje doseže široki ruski kolosijek.

Povijest uredi

Grad je osnovan od strane Slavena. Kao grad, Brest -(Berestye) u Kijevskoj Rus' prvi se put spominje u ruskim dokumentima iz 1019. godine. Bio je nekoliko puta osvajan od strane Poljske i Litve, opustošen od strane Mongola 1241. godine, a nije bio obnovljen sve do 1275 godine. U 16. stoljeću grad je preimenovan u Brest-Litovsk, nakon što je postao dio Poljsko-Litavske unije. Godine 1918. u ovom gradu je potpisan čuveni Brest-Litovski mir između tadašnje Rusije i Centralnih sila. Poznata je Tvrđava u Brestu iz 19. stoljeća, koja je postala čuvena po borbama u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Stanovništvo uredi

Godine 2008. u gradu je živjelo 312.950 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 3.966 stan./km2

Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 75%, Rusi 17% i Ukrajinci 6%, Poljaci 1,3% i Židovi 0,15% .[1]

Poznate osobe uredi

Gradovi prijatelji uredi

Izvor uredi

  1. „Stanovništvo Bresta prema etničkoj pripadnosti”. Arhivirano iz originala na datum 2010-09-23. Pristupljeno 2014-01-17. 
  2. „Побратимские связи г. Бреста.”. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-18. Pristupljeno 2014-01-17. 

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Brest