Blaenavon (velški: Blaenafon = "izvor rijeke") je naselje na izvoru rijeke Afon Llwyd, sjeverno od Pontypoola, u županiji Gwent na jugu Walesa, povijesna pokrajina Monmouthshire. Bleanavon je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2000. god. kao primjer izvrsno očuvanog industrijskog krajolika iz 19. stoljeća s rudnicima ugljena, kamenolomima, primitivnom željeznicom, visokim pećima, i potpunim radničkim naseljem koji su svjedoci doba kada je Južni Wales bio najveći svjetski proizvođač željeza i ugljena.

Blaenavon
Državni muzej ugljena Big Pit
Državni muzej ugljena Big Pit
Državni muzej ugljena Big Pit
Koordinate: 51°46′N 3°04′W / 51.767°N 3.067°W / 51.767; -3.067
Država  Ujedinjeno Kraljevstvo
Sastavna država  Wales
Županija Gwent
Općina Torfaen
Utemeljenje 1788.
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 6.349
Vremenska zona GMT (UTC+0)
 - Ljeto (DST) BST (UTC+1)
Poštanski broj NP4
Pozivni broj +01495
Karta
Bleanavon se nalazi na vrhu općine Torfaen
Bleanavon se nalazi na vrhu općine Torfaen

Bleanavon se nalazi na vrhu općine Torfaen

Bleanavon je zbratimljen s Coutrasom u Francuskoj

Muzej Big Pit

Povijest uredi

Bleanavon je iznikao oko željezare koja je otvorena 1788. godine, koja je imala prvi željeznički vijadukt na svijetu iz 1790. godine[1], a danas je dijelom pretvorena u muzej. Uslijedila je čeličana i niknuli su obližnji rudnici ugljena čije je radničko naselje naraslo u jednom trenutku na 20.000 stanovnika[2], ali nakon zatvaranja željezare 1900. godine, te ugljenokopa 1980. godine, populacija je opala i danas ju čine samo starije stanovništvo.

Nedavno se, nakon što je Industrijski krajolik Bleanavona postao UNESCO-va svjetska baština, pokušalo potaknuti turističku ponudu Bleanavona osnivanjem dvaju muzeja industrije, ali i proglašenjem Bleanavona drugim velškim "gradom knjige"[3], poslije grada Hay-on-Wye[4]. Iako su gradske vlasti glavnu ulicu (Broad Street) pretvorili u niz knjižnica s ponudom izvrsnih kniga, to nije bilo osobito uspješno, što zbog nepristupačnosti grada, što zbog toga što se grad Hay već etablirao kao velški grad knjige.

Znamenitosti uredi

Industrijski krajolik Bleanavona
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Ujedinjeno Kraljevstvo
Registriran:2000. (24. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Znamenitosti Bleanovona su:

  • Big Pit muzej ugljena (velški: Pwll Mawr: Amgueddfa Lofaol Genedlaethol), jedan od lokaliteta ERIH-a (Europske rute industrijske baštine) je muzej posvećen velškoj baštini ugljenokopa tijekom industrijske revolucije. Muzej se nalazi u rudniku Big Pit ("Velika jama") koji je tračnicama povezan s gradom, a zatvoren je od 1980. godine samo da bi već 1983. postao muzejom otvorenim za javnost.
  • Bleanovonska željezara je mjesto gdje su Sidney Gilchrist Thomas i njegov rođak Percy Gilchrist od 1875.-78. godine eksperimentirali s proizvodnjom čelika rabeći jeftinu sulfornu željeznu rudaču, niske kvalitete, kako bi dobili kvalitetan čelik u tehnološkom procesu koji se danas zove po njima "Gilchrist-Thomas proces" (Bessemer proces). Proces se sastoji u uklanjanju nečistoća iz željeza oksidacijom, tj. upuhavanjem zraka kroz istopljeno željezo koje ujedno podiže temperaturu željeza i čuva ga otopljenim.
  • Tračnice Pontypool-Bleanavon (Rheilffordd Pont-y-pŵl a Blaenafon)su kratke povijesne tračnice od Colliery visoke peći uzbrdo i sjeverno do malenog muzeja rudarskih svjetiljki Whistle Stop i južno do grada Bleanavona. One su samo turistička atrakcija jer je Bleanavon davno izgubio svoje dvije postaje, još 1962. godine.
  • Bleanavonski centar svjetske baštine, smješten u Radničkom domu
  • Bleanavonski muški hor
  • Povijesne šetnice Bleanavonskim planinama

Povezano uredi

Izvori uredi

  1. Vijadukt dug 40 i visok 10 metara je služio za vagone s konjskom zapregom i trajao je samo 25 godina. U veljači 2001. godine ekipa BBC-a je otkrila samo njegov jedan nadsvođeni luk u svrhu snimanja dokumentarnog serijala Time Team, epizoda "Izgubljeni vijadukt".
  2. Fotografije Radničkog doma
  3. Internacionalna institucija "Book Town" se dodijeljuje malenim gradovima i naseljima koji imaju veliki broj knjižnica i antikvarnica po broju stanovnika, čime se zapravo proglašavaju prepoznatim mjestima knjižničkog turizma, te se u njima često organiziraju festivali knjiga koji privlače bibliofile.
  4. Internacionalna organizacija Gradova knjiga

Vanjske veze uredi