Bitka kod Mynydd Carna

Bitka kod Mynydd Carna se odigrala u Walesu 1081. godine između snaga deheubarthskog princa Rhys ap Tewdwra i prognanong gwyneddskog princa Gruffydd ap Cynana na jednoj, i snaga gwyneddskog princa Trahaearn ap Caradoga i gwentskog princa Caradog ap Gruffydda na drugoj strani. Predstavljala je jedan od mnogih, ali po posljedicama važan, okršaj u dinastijskim sukobima karakterističnih za Wales tadašnjeg doba.

Bitka kod Mynydd Carna
Datum 1081
Lokacija sjeverno od St David'sa
Ishod pobjeda Gruffydda i Rhysa
Sukobljene strane
Gruffydd ap Cynan,
Rhys ap Tewdwr
Trahaearn ap Caradog†,
Caradog ap Gruffydd
Žrtve i gubici
nepoznati, prema nekim izvorima mali nepoznati, ubijen velikih broj plemića

Do nje je došlo nakon što je Gruffydd, vrativši se iz progonstva u Irskoj nakon neuspjelog pokušaja preuzimanja Gwynedda šest godina ranije, sklopio savez sa Rhysom čije je kraljevstvo napao Caradog. Na taj je savez Caradog reagirao sklopivši savez sa Trahaernom, a njegovoj vojsci su priključili i normanski najamnici naoružani arbaletima (samostrijelima). Dvije vojske su se srele oko dan marša sjeverno od velškog duhovnog središta St Davids. Dok je Rhys mislio odmoriti svoje trupe i napasti sljedećeg jutra, Gruffydd je inzistirao da se napadne odmah; na kraju je Gruffydd prevagnuo te je napad izvršen. U njemu su poginuli Caradog, Trahaearn i Meilir ap Rhiwalion, vladar države Powys. Gruffydd je tako mogao zavladati Gwyneddom, a Rhys nesmetano vladati Deheubarthom.

Njihovu pobjedu je, međutim, iste godine iskoristio engleski kralj William Osvajač. Smatrajući da je Wales nakon masovne pogibije svog plemstva oslabljen, sa svojom pratnjom je ušao u Wales, navodno da bi hodočastio svetištu Svetog Davida, a zapravo da demonstrira silu. Nije mu pružen nikakav otpor, a Rhys je otada počeo plaćati godišnji danak. Iako je Gruffydd nešto kasnije počeo pružati otpor normanskim osvajačima, veliki dijelovi Walesa su nakon bitke pali pod englesku vlast.

Izvori uredi

Literatura uredi