Bitka kod Cassela (1071)

Bitka kod Cassela se odigrala 22. februara 1071. u današnjoj sjevernoj Francuskoj između flandrijskih pobunjenika pod Robertom "Frizijcem" na jednoj, te francuske kraljevske, flandrijske i normanske vojske pod nominalnim vodstvom francuskog kralja Filipa I na drugoj strani. Do nje je došlo uslijed pobune koji je Robert "Frizijac", brat vojvode Balduina VI digao protiv svog nećaka i nominalnog sizerena Arnulfa III, odnosno njegove majke i regentice Richilde od Hainauta. Richilde se za pomoć obratila kralju Filipu koji je prvo pozvao Roberta na dvor da se izjasni o optužbama za pobunu; kada se Robert odbio pojaviti, Filip je u Flandriju došao sa kraljevskom vojskom. Richilde je pomoć dobila i od normanskih vitezova iz nedavno osvojene Engleske, čiji je kralj William bio oženjen za flandrijsku princezu Matildu. Normanske vitezove je vodio također William FitzOsborn koji se, prema nekim izvorima, za Richilde oženio nedugo prije bitke.

Bitka kod Cassela
Datum 22. februar 1071
Lokacija Cassel
Ishod taktički neodlučena[1]
Robert nasljeđuje Arnulfa III
Sukobljene strane
Flandrijski pobunjenici Francuska
Grofovija Flandrija
normanski vitezovi
Komandanti i vođe
Robert I od Flandrije Filip I od Francuske
Arnulf III, grof Flandrije
Richilde, grofica Monsa i Hainauta

Kraljevska vojska je bila brojčano nadmoćnija od Robertovih pobunjenika, ali je Robert to odlučio kompenzirati iznenadnim napadom u trenutku dok još nije kraljevske snage još nisu bile pripremljene. Rezultat je bio kaotični okršaj u kome je Robert zarobljen, ali su istovremeno njegovi pristaše zarobili Richilde; Richildin muž i sin su, međutim, poginuli. Mladi Arnulf je, prema pisanju kroničara, najvjerojatnije stradao slučajno, odnosno tako što ga je normanski vitez Gerbod ubio zamijenivši ga za neprijatelja. Gerbod je, shvativši što je učinio, pobjegao u Rim tražiti oprost za svoj čin; papa Grgur VII ga je poslao opatu Hugu u Cluny gdje je ostatak života proveo kao redovnik.

U međuvremenu su nakon bitke Richilde i Robert razmijeneni. Robert je slobodu iskoristio kako bi sa Filipom ispregovarao kraj sukoba; ponudio je ruku svoje pokćerke Berthe od Holandije u zamjenu za titulu grofa Flandrije. Filip je pristao te je tako Robert postao grof i na tom mjestu ostao do smrti 1093. Richilde se zajedno sa mlađim sinom Balduinom sklonila u Hainaut odakle je nekoliko godina bez uspjeha pokušavala Robertu preoteti Flandriju.

Izvori uredi

  1. Heather J. Tanner, Families, Friends, and Allies: Boulogne and Politics in Northern France and England, (Brill, 2004), 104.

Literatura uredi

  • France, John. Victory in the East: A Military History of the First Crusade. Cambridge University Press, 1994. ISBN 0-521-58987-8.