Berba trave ive na Ozrenu
Branje trave ive na Ozrenu jedno je od nekoliko tradicijskih elemenata u izvornoj formi, kada stotine berača iz sela u okolini planine Ozrenu kod Doboja, Bosna i Hercegovina, odlaze na Gostilj (dio Ozrena sa nadmorskom visinom 773 metra) u branje ljekovite trave ive. Trava se koristi u narodnoj medicini zbog vjerovanja da je iva lijek za sve bolesti. Otud i poslovica "trava iva od mrtva pravi živa".
Branje trave ive na Ozrenu | |
---|---|
Nematerijalna svjetska baština | |
Bosna i Hercegovina | |
Regija: | Evropa |
Godina upisa: | 2018. |
ID: | 01289 |
Ugroženost: | - |
Poveznica: | UNESCO |
Gostilj | |
---|---|
IUCN kategorija IV (zaštićeno stanište) | |
Lokacija | Planina Ozren |
Najbliži grad | Doboj |
Površina | 1,31 km² (1 mi² ) |
Osnivanje | 2022.[1] |
Upravljačko tijelo | JP šumarstva "Šume Republike Srpske", Šumsko gazdinstvo Doboj u Doboju |
Branje se obavlja svake godine 11. septembra, na praznik Usjekovanje glave Јovana krstitelja prema pravoslavnom kalendaru. Nakon uspona na Gostilj, mještani svih društvenih, spolnih i dobnih skupina beru ivu travu, pojedinačno i u skupinama. To je vjekovna tradacija gdje ozrensko stanovništvo vjeruje da, ukoliko je ubrana na ovaj dan, iva ima skoro neograničenu ljekovitu moć. Iva se pažljivo bere i berači je pronalaze među višom travom. Preporučuje se korištenje makaza ili noža kako bi se iva sačuvala i za buduće generacije.[2] Zbog toga berba obično traje nekoliko sati. Po završetku branja, berači se penju na vrh Gostilija i okupljaju u manje grupe, od kojih su mnogi u ozrenskim narodnim nošnjama, i nastavljaju druženje uz tradicionalnu muziku. Poslijepodne se pravoslavni sveštenici penju na vrh gdje posvećuju ivu.
Trava iva (teucrium montanum) vrlo je ljekovita biljka koja raste u planinskim krajevima širom svijeta. Gdje god da se bere ta trava, barem trećinu vidljivih cvjetova treba ostaviti netaknute, jer osim što je ljekovita, korisna je i zato što izvrsno vezuje ono malo zemlje na golom kamenjaru. U Bosni i Hercegovini je malo staništa na kojim ta biljka raste, zbog čega Gostilj na planini Ozren važi za zanimljivo turističko mjesto.
Ubrana iva se suši i čuva tokom godine. Konzumira se na različite načine (kao čaj, natopljena rakijom, pomiješana s medom) kako zbog ljekovitog djelovanja, tako i preventivno. Dok se u prošlosti berba odnosila isključivo na narodnu medicinu, danas je njena uloga u društvenoj integraciji, i pomoći u očuvanju ozrenskih nošnji, pjesama i plesova koji postupno nestaju. Tradicija se prenosi spontano unutar porodice, ali i u osnovnim školama. Nekoliko lokalnih udruženja također poziva slične organizacije iz različitih regija da sudjeluju u branju, što je dovelo do uključivanja mnogih i izvan Ozrena. [3][4]
Nematerijalna svjetska baština u Bosni i Hercegovini uredi
U cilju očuvanja te tradicije predloženo je da se branje trave ive uvrsti kao nematerijalno dobro na listu UNESCO-a. Inicijativu za zaštitu branja trave ive pokrenuli su u Sokolskom društvu iz Boljanića. To je podržao, a potom i kandidovao Muzej u Doboju i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s UNESCO-om nominirala je „Branje trave ive na Ozrenu“ za upis na Reprezentativnu listu svjetskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.[5]
Komitet za nematerijalnu svjetsku baštinu UNESCO-a donio je 28.11.2018. god. odluku kojom je element „Branje trave ive na Ozrenu“ upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne svjetske baštine. Oduka je donesena na sjednici Komiteta održanoj u Port Louisu, Mauricijus, a „Branje trave ive na Ozrenu“ treći je elemenat iz BiH koji je upisan, nakon Zmijanjskog veza i Konjičkog drvorezbarstva. [6]
Reference uredi
- ↑ „Odluka o proglašenju zaštićenog staništa Gostilje”. Službene novine RS, broj 3, 21.1.2022.. Pristupljeno 10.10. 2022.
- ↑ Od mrtva pravi živa: Stotine ljudi bralo ljekovitu travu Ivu na Ozrenu
- ↑ „UNESCO: Branje trave ive na Ozrenu”. ich.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.(en)
- ↑ "Branje trave ive na Ozrenu" upisano na listu UNESCO-a
- ↑ Tradicionalno branje trave ive na Ozrenu
- ↑ „Ministarstvo civilnih poslova: Branje trave ive na Ozrenu“ upisano na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva”. www.mcp.gov.ba. Pristupljeno 9. 2. 2021.