Bač (mađ. Bács, nem. Batsch, slov. Báč, lat. Bach) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 6087 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 6046 stanovnika). Regija Bačka je dobila ime po ovom gradu.

Bač

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južno-bački
Opština Bač
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 6087
Gustina stanovništva 55 st./km²
Geografija
Koordinate 45°23′19″N 19°14′07″E / 45.3885°N 19.235333°E / 45.3885; 19.235333
Nadmorska visina 92 m
Površina 110,6 km²
Bač na mapi Srbije
Bač
Bač
Bač (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 21420
Pozivni broj 021
Registarska oznaka NS


Koordinate: 45° 23′ 19" SGŠ, 19° 14′ 07" IGD

Bač je udaljen 62 km od Novog Sada, 140 km od Beograda i 120 km od Subotice.

Istorija uredi

Istorija Bača počinje još u bronzano doba. U Budimpešti se čuva mač iz tog perioda koji je nađen u okolini današnjeg Bača. Iskopine kod današnjeg Bača iz rimskog perioda pokazuju da je tu nekada bila veća rimska naseobina, koja je stradala usled nasrtaja Varvara.

Drevni grad je dao ime celoj regiji Bačka. Prvi tragovi u pisanim izvorima o Baču i području oko njega potiču još iz perioda Justinijana, kada gospodar Carigrada i car Istočnog rimskog carstva pominje Bač u svom pismu 535. godine.

Bač je prema nekim letopisima bio i Avarska tvrđava (873. godine). Reč Bač to upravo i znači. U prelazu prvog milenijuma u drugi, Bač je već bio izgrađen i utvrđen grad. Za vreme Arpadovića Bač postaje ne samo crkveno sedište nadbiskupije već i kraljevski grad u koji dolaze plemići i vladari na dogovore, zborove i skupštine.

U 12. veku Bač beleži veliki uspon. U tom periodu se prvi put u pisanim izvorima pominje moćna tvrđava.

U 14. veku su zabeleženi sve češći upadi Turaka. Mnogi pohodi na Turke su kretali iz Bača. U vreme Mohačke bitke i Bač je dao svoju konjicu. Međutim, prodor Turaka nije zaustavljen pa Bač, početkom 15. veka, nakon Mohačke bitke i pada Beograda, biva osvojen. Tvrđavu Bač je tada dosta dugo i uspešno branio srpski despot Stefan Berisavljević.

Bač je imao više stanovništva, zanatlija i raznih zanimanja nego zajedno Sombor, Subotica, Apatin i Bečej. Međutim, posle Rakocijeve bune i rušenja tvrđave, Bač počinje da gubi značaj na ovom području.

U centru Bača, u kući porodice Gebauer otvorena je prva apoteka u Vojvodini (19. vek). Kompletno je očuvan ulaz sa izlogom i stepenište nekadašnje apoteke. Takođe, za vreme krstaških ratova u okviru današnjeg Franjevačkog samostana bila je ustanovljena bolnica za koju se pretpostavlja da je bila prva u ovom delu Evrope.

Istaknute ličnosti uredi

Demografija uredi

Etnički sastav 1910 [1] uredi

Nemci Šokci Mađari Židovi Srbi
1888 1238 719 30 26

Etnički sastav 2002 uredi

U naselju Bač živi 4883 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,8 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 2103 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je blagi porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 5158 [2]
1953. 6094
1961. 6321
1971. 5916
1981. 5994
1991. 6046 5838
2002. 6331 6087
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
4274 70.21%
Hrvati
  
509 8.36%
Mađari
  
418 6.86%
Jugosloveni
  
272 4.46%
Slovaci
  
142 2.33%
Romi
  
43 0.70%
Nemci
  
42 0.68%
Crnogorci
  
31 0.50%
Muslimani
  
13 0.21%
Ukrajinci
  
7 0.11%
Bunjevci
  
4 0.06%
Rusini
  
3 0.04%
Slovenci
  
2 0.03%
Makedonci
  
2 0.03%
Rusi
  
1 0.01%
Bugari
  
1 0.01%
Albanci
  
1 0.01%
nepoznato
  
40 0.65%


Foto album uredi

Povezano uredi

Reference uredi

  1. Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga., Zagreb : Bibliografski zavod d.d., 1925., str. 111.
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze uredi