Arnaudija džamija
Arnaudija džamija (Hasana Tefterdara dzamija) je bila jedna od zadnjih 15 džamija u Banjoj Luci do 1993 godine. Jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname, ministar finansija Bosanskog pašaluka - defterdar Hasan efendija podigao je 1595. godine lijepu monumentalnu kupolnu džamiju poznatu pod imenom Arnaudija ili Defterdardija, koja je bila situirana u Donjem Šeheru u Banja Luci, nedaleko od Ferhadije džamije. O vremenu njene izgradnje obavještavao je napis uklesan u kamenu nad ulazom. Natpis iznad ulaza u unutrašnjost džamije u prevodu glasi:
- Kad podiže ovu džamiju onaj koji je obuzet dobrim djelima,
- Za ljubav Boga potrošio je svoje blago.
- To je krasan dvorac i veličanstveno umjetničko djelo.
- Neka Bog nagradi! - To postade ugodno stjecište dobrih Ijudi.
- Neka svojom dobrotom oprosti (dobrotvoru) Onaj čija je milost obilna.
- On prašta njegove pogreške i grijehe.
- Kako da izreknem kronostih ovoj divnoj džamiji?
- Nevidljivi glas reče: O Šebzi, reci: "Džamija defterdara!"
Izgrađena u klasičnom Otomanskom stilu, uz Ferhadija džamiju predstavljala je primarni dio prvobitnog urbanog centra Starog Grada ili Donjeg Šehera Banjaluke. Bila je izgrađena kao drugi kraj Banjalučke zanatske transverzale sa Ferhadijom na suprotnom kraju ulice.
Stil uredi
Arnaudija džamija pripadala je svojim stilskim i tipološkim karakteristikama grupi jednoprostornih džamija sa kupolom i tri kupolice. Isticala se svojim skladnim proporcijama i harmonijom oblika, konstruktivnim rješenjem sa trompama, te masivnim osmerostranim kamenim turbetom sa kupolom uz korpus džamije, kao i malom munarom u ogradi, akšamluk-munaricom ili ezan-tasom koja je činila ljupki detalj čitavog kompleksa. Stara česma (nasuprot munarici) iz koje već godinama voda ne teče, na ulazu u džamijsko dvorište, nije služila samo vjernicima već i žiteljima cijele mahale. Za česmu, ozidanu kamenom, stručnjaci kažu da "oblikom, proporcijama i tehnikom rada, ukazuje na veliki uspon građevne umjetnosti u ovim stranama u minulim vjekovima" i drže da je podignuta u isto vrijeme kad i Arnaudija i da su je gradili isti neimari.
Unutrašnjost uredi
Unutrašnjost džamije je bila vrlo lijepo i bogato dekorisana. Krunski dio mihraba bio je vrlo sličan onome u Ferhadiji i Aladža džamiji u Foči. U turbetu su bila dva drvena sarkofaga prekrivena zelenom čohom. Tu su počivali osnivač džamije Hasan-efendija (za kojeg se vjeruje da je bio porijeklom Arnaud) i njegova žena. Arnaudija je bila uvrštena u listu kulturne baštine Bosne i Hercegovine 1950. godine
Rušenje uredi
Tokom agresije bila je više puta skrnavljena. Arnaudija džamija zajedno sa turbetom i vitkom kamenom munarom uz njega porušena je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine, iste noći kada je porušena i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija, a potom su joj ostaci razvezeni na razna mjesta izvan grada. Stara akšamluk-munarica koja je inače preživjela rušenje Arnaudije, je u prethodnim danima nakon miniranja džamije također razorena. Rušenje Arnaudije još uvijek nije zvanično istraženo ali je sigurno da je rušenje počinila još uvijek neotkrivena grupa nacionalista kao dio politike etničkog čišćenja Republike Srpske.
1998. godine porušena je i stara džamijska česma i kapija, te jedan zid džamijskog kompleksa.
Rekonstrukcija uredi
U junu 2003. godine počela je i odrađena je obnova kompleksa Arnaudija džamije što je podrazumijevalo čišćenje terena, radove na obezbjeđenju gradilišta, infrastrukture, te početak zidanja kamenog zida i saniranje postojećeg. Također je obnovljena stara džamijska česma i kapija.
Predstavnici banjalučkih firmi "Inžinjering" i "Komotin", su izvođači, odnosno saizvođači radova.
U drugoj fazi predviđeno je da se izgradi sama džamija i turbe, koje se nalazilo uz munaru. Za izgradnju ovog objekta, čiji će izgled biti identičan starom, dobijena je potrebna urbanistička saglasnost i sva druga dokumentacija.
Arnaudija je od 2015. zidana iz temelja. Svi iskoristvi materijali koji su pronađeni su ugrađeni u graditeljsku cjelinu novoizgrađene džamije te se ističu s historijskim zapisima na svojim kamenim pločama. Obnova je zavržena 2024, a svečano otvaranje će se obaviti 4.5.2024. god.[1]
Nacionalni spomenik uredi
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 7. jula 2003. godine, donijela je odluku da se Arnaudija džamija proglasi za nacionalni spomenik BiH.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo, Tina Wik.[3]
Povezano uredi
Izvori uredi
- ↑ „Završena obnova Arnaudije džamije”. Nezavisne novine. Pristupljeno 16. 3. 2024.
- ↑ „Arnaudija džamija”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 16. 3. 2024.
- ↑ „Arnaudija džamija”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 16. 3. 2024.[mrtav link]
