Antigon III Doson

Antigon III Doson (grč: Αντίγονος Δώσων, rođ. 263. god.-poginuo 221. god. pre Hr.) bio je vladar antičke Makedonije, prvo kao zaštitnik svog maloletnog sinovca Filipa V (229.-227.), a zatim i kao kralj Makedonije od 227. do 221. godine pre Hrista.

Portret Antigona III Dosona na novcu. Natpis na reversu ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΑΝΤΙΓΟΝΟΥ se prevodi kao formula: (novac) kralja Antigona.

Antigon je poticao iz sporedne grane dinastije Antigonida, ali je takođe imao i pretke iz druge važne helenističke dinastije, dinastije Ptolemejida. Otac mu je bio Demetrije Lepi, sin Demetrija Poliorketa i njegove treće supruge Ptolemeide, ćerke Ptolemeja I Sotera. Dok se Poliorketov stariji sin Antigon Gonata vremenom dočepao makedonskog prestola, Demetrije Lepi se zakratko nametnuo kao kralj Kirene (mediteranska obala današnje Libije) gde je najposle ubijen 255. ili 250. godine pre Hrista. Antigon Doson izgleda nije pratio svog oca u ovoj afričkoj avanturi već je detinjstvo i mladost proveo u Makedoniji gde se dinastija Antigonida najposle učvrstila. Nakon što je Gonatin sin Demetrije II poginuo u borbi sa Dardancima aristokratija je zaštitnika maloletnog Filipa V potražilo u liku njegovog jedinog punoletnog rođaka, Antigona Dosona.

Kao regent u ime devetogodišnjeg kralja Filipa, Antigon je odbio napade Dardanaca i obnovio severne granice Makedonije. Izgleda da mu je nakon toga plemstvo ponudilo tron što je 227. Antigon i prihvatio i oženio se udovicom Demetrija II Ftijom, ćerkom epirskog kralja Aleksandra II. Kao kralj Makedonije bio je poznat kao Antigon III, a nadimak Doson po Plutarhu dobio je zbog običaja da ne ispunjava zadata obećanja.

Antigon se u toku svoje kratke vladavine pokazao kao sposoban diplomata. U samoj Heladi vladao je rivalitet Etolskog i Ahajskog saveza koji je predvodio strateg Arat iz Sikiona. Etolci su se udružili sa spartanskim kraljem Kleomenom III i u periodu između 227. i 225. Ahajski savez je gotovo potpuno potučen i rasturen. Arat, dotadašnji protivnik makedonskog mešanja u poslove Helade, je sada pozvao u pomoć Antigona III koji je naravno bio spreman da iskoristi ovakvu priliku da potvrdi staru hegemoniju Makedonije u grčkom svetu. Makedonski kralj je 224. doputovao u Pegu sa oko 20 000 pešaka i 1300 konjanika i razmenio zakletvu vernosti sa Aratom. Sikionski strateg je u početku bio nepoverljiv prema kralju, ali je ubrzo spoznao da mu se Antigon izistinski divi. Savezu se ubrzo pridružile i Beotija, Tesalija i Akarnanija. Antigon je proterao Spartance iz Arga i Mantineje, a njegovi ljudi su zauzeli i Orhomen u Beotiji. Potom je poveo vojsku u srce spartanske teritorije, u Lakoniju gde je Kleomen postavio svoju vojsku u klancu nedaleko od mesta Selasije, nekih desetak kilometara severno od Sparte. U bitki kod Selasije 221. god. Antigon je odneo potpunu pobedu nad Spartancima i Kleomen je nedugo nakon toga potražio utočište na egipatskom dvoru Ptolemeida. Antigon je time obnovio makedonsku prevlast na Peloponezu posle gotovo dve decenije. Makedonski garnizon je zauzeo važnu poziciju na Akrokorinu, tvrđavi Korinta, a Arat je Mantineju, u Antigonovu čast, preimenovao u Antigoneju. Ipak, ratna razaranja i porobljavanje lokolnog stanovništva ubrzo su donele nepopularnost Antigonu na Peloponezu.

Kraljevo odsustvo imalo je neprijatne posledice po njegovu matičnu Makedoniju koju su počeli da uznemiravaju Iliri. Antigon III Doson se vratio na sever i u odsudnoj bici njegova vojska je odnela pobedu nad varvarima. Sam kralj ipak nije doživeo i ovaj uspeh pošto je u toku bitke umro od pucanja krvnog suda u vratu tokom izdavanja naređenja. Njegova smrt je otvorila put sada već osamnaestogodišnjem sinovcu Filipu. Vredi pomenuti da Antigon nije ni pokušao da Filipa V potisne u sporedni plan imenovanjem nekog od svojih sinova za novog kralja Makedonije.

Vanjske veze uredi

Prethodi:
Demetrije II
Kralj Makedonije
229–221. pne.
Slijedi:
Filip V