Acoma, pleme američkih Indijanaca porodice Keresan, naseljeno u Novom Meksiku, danas na području rezervata Acoma Pueblo. Veći dio plemena danas živi na pueblima Acomita ili Tichuna i McCartys ili Santa María, a u Acomu, gdje živi tek manji dio njih, vračaju se zbog svojih ceremonija i svečanosti, od kojih su najvažniji zimski solsticij, veliki ljetni ples za kišu i Harvest Dance. Njihova izvorna populacija iznosila je oko 6,000 (1582), a danas oko 3,000, od čega svega 50 u 'Nebeskom gradu' Acoma, a ostali u pueblo-selima Acomita, McCartys, Anzac i Skyline-Ganipa.

Acoma-žena
Acoma Pueblo.
Acoma lokacija

Ime uredi

Ime Acoma krnji je oblik njihovog vlastitog opisnog plemenskog imena Akomé, čije je značenje 'people of the white rock' , a nastao je po njihovom mjestu boravka, 'Nebeskom gradu' , pueblu ukopanom u stijeni pješčenjaka mese visokoj 357 stopa (108 metara), gdje oni žive najmanje 1000 godina.

Povijest uredi

Nebeski grad, Acoma, nije nastao kasnije od 1250. godine, a nastanjivan je neprekidno od svog nastanka do danas. Grad su Indijanci zvali A'ko. Marcos de Niza, španjolski franjevac i istraživač koji u Ameriku odlazi 1531. i putuje raznim krajevima Amerike, godine 1539. prolazi južnim predjelima današnjeg SAD-a pa tako i kroz zemlju Acoma. Već sljedeće godine, 1540., dolazi i Coronadova armija, zatim Antonio de Espejo 1583. i Juan de Oñate 1598., utemeljitelj provincije Santa Fé de Nuevo México ili Nuevo Méjico, odnosno današnji Novi Meksiko. Te 1599. španjolska armija pobila je preko polovice stanovnika Acome. Prva crkva izgrađena je 1629. a 19 godina prije nego ju je 1699. zamijenila struktura od adobe, ćerpiča pravljenog od blata, odnosno 1680., Acome sudjeluju u Pueblo ustanku protiv Španjolaca, nakon čega 1699. ponovno dolaze pod njihovu kontrolu. Od 1,500 koliko ih je bilo u vrijeme ustanka, njihov broj je u prvom kvartalu 20. stoljeća sveden na oko 500.

Etnografija uredi

Acoma Indijanci potpuno su nezavisna socijalna, politička i ceremonijalna zajednica, tradicionalno vođena od caciquea (kasika; poglavice), koji je uvijek član klana antilope. Ratni poglavica drugi je po važnosti, odmah iza kasika. Cijela populacija Acoma podijeljena je na 14 matrilinearnih, egzogamnih totemski imenovanih klanova, a njegova osnovna ekonomska jedinica je domaćinstvo. Središta njihove religiozne organizacije su medicinska društva i kult kachina ili katsina u kojemu se incijacijama podvrgavaju djevojčice i dječaci. U pueblu postoji sedam ceremonijalnih soba-kiva (estufa), kod Acoma one su četvrtastog oblika, a u njih se može ući jedino preko drvenih ljestava, koje se zbog neželjenih posjetilaca mogu povući za sobom, i tako spriječiti ulaz.

Jezik uredi

Akome govore zapadnokereskim jezikom.

Glasovi:
b Zvučni bilabijalni ploziv
dD zvučni dentalni ploziv
dj zvučni palatalni ploziv
g Zvučni velarni ploziv
? zvučni glotalni ploziv
ph bezvučni aspirirani bilabijalni ploziv
tDh bezvučni aspirirani dentalni ploziv
ch bezvučni aspirirani palatalni ploziv
kh bezvučni aspirirani velarni ploziv
p' bezvučni bilabijalni ejektivni (izbačajni) okluziv
tD' bezvučni dentalni ejektivni okluziv
c' bezvučni palatalni ejektivni okluziv
k' bezvučni velarni ejektivni okluziv
dDz zvučna dentalna sibilantna afrikata
tDsh bezvučna aspirirana dentalna sibilantna afrikata
tDs' bezvučna dentalna sibilantna ejektivna afrikata
dZ zvučna palatoalveolarna sibilantna afrikata
tSh bezvučna aspirirana palatoalveolarna sibilantna afrikata
tS' bezvučna palatoalveolarna sibilantna ejektivna afrikata
d.z zvučna retrofleksna sibilantna afrikata
t.sh bezvučna aspirirana retrofleksna sibilantna afrikata
t.s' bezvučna retrofleksna sibilantna ejektivna afrikata
sD bezvučni dentalni sibilantni frikativ
S bezvučni palatoalveolarni sibilantni frikativ
C,' bezvučni palatalni sibilantni ejektivni frikativ
s. bezvučni retrofleksni sibilantni frikativ
s.' bezvučni retrofleksni sibilantni ejektivni frikativ
m zvučni bilabijalni nazal
m* laringalizirani zvučni bilabijalni nazal
nD zvučni dwentalni nazal
nD* laringalizirani zvučni dentalni nazal (poznat je u svega 2 jezika u svijetu, to su acoma i nez perce[1]
h bezvučni glotalni frikativ
w* laringalizirani zvučni labiovelarni aproksimant
w zvučni labiovelarni aproksimant
rDT zvučni dentalni tap (javlja se samo u jeziku Acoma Indijanaca).
rDT* laringalizirani zvučni dentalni tap (javlja se samo u jeziku Acoma Indijanaca).
j zvučni palatalni aproksimant
j* laringalizirani zvučni palatalni aproksimant
i visoki prednji nezaobljeni samoglasnik
E donji srednji prednji nezaobljeni samoglasnik
a+ donji prednji nezaobljeni samoglasnik
i_ visoki srednji nezaobljeni samoglasnik
u visoki stražnji zaobljeni samoglasnik
ei srednji prednji nezaobljeni do visoki prednji nezaobljeni dvoglas (diftong)
ai donji srednji nezaobljeni do visoki prednji nezaobljeni dvoglas (diftong)
ui visoki stražni zaobljeni do visoki prednji nezaobljeni dvoglas
i_i visoki srednji nezaobljeni do visoki prednji nezaobljeni dvoglas
eo srednji prednji nezaobljeni do srednji stražnji zaobljeni dvoglas
iu visoki prednji nezaobljeni do visoki stražnji zaobljeni dvoglas
au donji srednji nezaobljeni do visoki stražnji zaobljeni dvoglas
sD' bezglasni dentalni sibilantni izbačajni (ejektivni) frikativ

Literatura uredi

  • Mrs. William T Sedgwick, Acoma, the Sky City

Izvori uredi

Vanjske veze uredi