Široki Brijeg

Stanovništvo uredi

Povijest uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

Sport uredi

Poznati ljudi uredi

V. također uredi

Rimsko doba uredi

Srednjovjekovna Bosna uredi

Osmansko doba uredi

19. stoljeće uredi

20. vijek uredi

Kočerinska ploča 1404 AD uredi

Nacionalni spomenici uredi

Crkva uznesenja blažene djevice Marije uredi

Samostan na Širokom Brijegu uredi

Široki Brijeg
	Crkva Uznesenja BDM, simbol Širokog BrijegaCrkva Uznesenja BDM, simbol Širokog Brijega
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 43°22′N 17°35′E / 43.367°N 17.583°E
Država	BiH
Entitet	Federacija BiH
Županija	Zapadnohercegovačka
	Vlast
- Gradonačelnik	Miro Kraljević (HDZ BiH)
	Površina
- Ukupna	388 km²
	Stanovništvo (1991.)
- Grad	5.039
- Općina	27.160
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	88220
Pozivni broj	+387 39
	Službena stranica http://www.sirokibrijeg.ba
Karta
	Položaj Grada Široki Brijeg na karti BiH; Položaj Grada Široki Brijeg na karti BiH

Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Hercegovne i središte Županije Zapadnohercegovačke. Smješten na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam grad broji oko 32.000 stanovnika.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Široki Brijeg imala je 26.437 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja.

Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno	27.285
Hrvati	26.940 (98,73%)
Srbi	234 (0,85%)
Muslimani	43 (0,15%)
Jugoslaveni	12 (0,04%)
ostali	56 (0,23%)

Naseljena mjesta su:

Bent, Biograci, Borak, Britvica, Buhovo, Crkvine, Crne Lokve, Čerigaj, Divojka, Dobrić (Dobrič), Dobrkovići, Doci, Donja Britvica, Donji Crnač, Donji Gradac, Duboko Mokro, Dubrava, Dužice, Gornja Britvica, Gornji Crnač, Gornji Gradac, Gornji Mamići, Grabova Draga, Ivankovića Dolac, Izbično, Jare, Jedinice, Jelinak, Klanac, Knešpolje, Kočerin, Lise, Ljubotići, Ljuti Dolac, Mamići, Mekovac, Mokro, Oklaji, Podjela, Podvranić, Potkraj, Pribinovići, Privalj, Rasno, Rujan, Šarampovo, Široki Brijeg, Trn, Turčinovići, Uzarići, Zavoznik, Zečine, Zorićevina i Žvatić.

Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i putova. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerojatno Mokriskika, što ga sredinom X. stoljeća spominje Konstantin Porfirogenet.

Bazilika u Mokrom rušena je i podizana, te je i u srednjem vijeku služila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII. do XV. stoljeća bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je umro 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lištice, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.

Padom pod Osmanlije sredinom druge polovine XV. stoljeća narod se ovog kraja razbježao i prorijedio. Prvi osmanski popisi u Hercegovini (god. 1468./69., potom 1475.-75. i 1519.) pokazuju da se narod zadržao samo u brdskim selima. Od pada pod Osmanlije pa do sredine XIX. stoljeća Hercegovina je bila gotovo posve odsječena od društvenih, kulturnih i političkih zbivanja susjednih katoličkih zemljama. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se franjevci. Katolici su izgubili dio prava, a porušeni su i do tad postojeći crkveni objekti.

Novija historija širokobriješkog kraja i Hercegovine usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo svekoliki duhovni, civilizacijski i kulturni preporod. Gradić je počeo nastajati početkom XX. stoljeća oko vodenice Ćemer (turski: ćemer= svod), pa se s početka istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon cestovnog povezivanja s Mostarom god. 1900. neki bivši fratarski dijaci/učenici (ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podigli su dućane i gostionoce, i tako je nastao gradić, koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. aprila 1952. službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg. I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848.), samostan je u XIX. i XX. stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), apoteku, dućane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), hidroelektranu (1934.), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duhački i tamburaški orkestri, više samostalnih biblioteka, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima sudjelovao ili je bio glavnim nositeljem. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905., a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878.-1918.) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini, a Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX. stoljeća zacrtane programe.

Široki Brijeg je nakon aprilskog rata 1941., kao i ostatak BiH, postao dio NDH što je bilo pozdravljeno od strane lokalnog hrvatskog hercegovačkog stanovništva što je rezultiralo napadima na susjedna srpska sela [1] Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u.

Nakon rata zbog te uloge u ustaškom pokretu Široki Brijeg, isto kao i cijela Zapadna Hercegovina, je nakon toga stigmatiziran kao leglo hrvatskog nacionalizma i protivljenja Jugoslaviji.

S raspadom Jugoslavije, situacija u Širokom Brijegu se promijenila. Reputacija gorljivih hrvatskih nacionalista je omogućila mnogim Širokobriježanima da postanu vodeći članovi Hrvatske demokratske zajednice. U susjednoj Hrvatskoj su tako preko ministra obrane Gojka Šuška, kao i poslovnog čovjeka Miroslava Kutle, stekli ogroman utjecaj na tamošnja zbivanja. Kasnije, za vrijeme rata u BiH, Široki Brijeg je postao jedno od središta secesionističkog pokreta koji se odrazio u stvaranju Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.

U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Natpisna pločica je zazidana u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:

"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Širokom Brijegu

Temelji crkve položeni su dana 23. VII 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.

Međutim, 1863. godine odlučeno je da se pravi nova Crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova Crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.

Pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. II 1844. godine mjesto za samostan dobiveno je kao poklon svojim poslušnim kmetovima od SALIH-BEGA BAKAMOVIĆA.gospodara Lištice i Lištičana 1845. godine. Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. VII 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja.

Zgrada stare Crkve je 1905. godine porušena.

Dana 20.VI 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove Crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida.

Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine.

U Širokom Brijegu se danas nalaze dvije osnovne škole, gimnazija fra Dominika Mandića, strukovna i ekonomska škola i likovna akademija.

Široki Brijeg je jak sportski grad s obzirom na njegovu veličinu. Ima jednu od najljepših košarkaških dvorana u BiH, a ima i nogometni stadion 'Pecara' i teniski centar 'Đulić'.

Stipe Ivanković - Lijanović , poznati djelatnik
mr.Jerko Ivanković - Lijanović, poznati djelatnik i političar
Mladen Ivanković - Lijanović, poznati djelatnik i političar
Zlatan - Mijo Jelić, general i predsjednik NK Široki Brijeg
Mladen Naletilić, hrvatski vojnik zapovjednik HVO-a
Ivan Mikulić, poznati glazbenik
Stanko Barać, poznati košarkaš
Predrag Naletilić, poznati nogometni menadžer
Gojko Šušak, hrvatski političar, bivši ministar obrane Hrvatske
Stanko Bubalo, poznati nogometaš
Željko Ninčić, poznati glumac
Mario Bazina, poznati nogometaš
Karlo Rotim, pisac
Stanko Sabljić, rukometaš
Goran Bogdan, poznati glumac
Marijana Mikulić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica

Nacionalni sastav

26.231 (99,22%)

Jugoslaveni

Samostan na Širokom Brijegu