Čudi
Čudi (slavenski: чудь, na balto-finskim jezicima: tshuudi, tšuudi, čuđit) je izraz koji su rani ruski ljetopisi koristoli za nekoliko baltofinskih naroda na području današnje Estonije, Karelije[1] i sjeverozapadne Rusije.[2]
Najstariji spomen izraza 'Čudi' datira oko 1100. kada je Nestor njime opisao pretke današnjih Estonaca.[3] Prema Nestoru je Jaroslav I Mudri napao zemlju Čuda godine 1030. i postavio temelje grada Jurjev, (ruski naziv grada Tartuu današnjoj Estoniji). Potom se izraz "Čudi" koristio i za balto-finski narod zvane volok za koga se pretpostavlja da predatavljaju Karele.
Druge staroruske kronike opisuje Čude kao jedne od osnivača prve ruske države.[3]
Sjeverni Čudi je izraz za mitski narod iz folklora Sjevernih Rusa i drugih naroda. U mitologiji Komija predstavljaju mitske pretke tog naroda.[4]
Izvori uredi
- ↑ Lind, John H. (2004). „The politico-religious landscape of medieval Karelia”. Fennia (Helsinki) 182 (1): pp. 3–11.
- ↑ Ryabinin, E. A. (1987). „The Chud of the Vodskaya Pyatina in the light of new discoveries”. Fennoscandia Archeologica: pp. 87–104.
- ↑ 3,0 3,1 Abercromby, John (1898). The Pre- and Proto-historic Finns. D. Nut. str. 13.
- ↑ FOREST MYTHS by Pavel F. Limerov