Čipka
Ćipka je naziv za prozračnu, šupljikavu tkaninu ili ručni rad za koji se koristi pamuk, svila, lan ili vuna. Čipke se izrađuju pletenjem, kačkanjem, vezivanjem, šivanjem ili tkanjem, a za to služe igle, batići ili čunići (kačkalice). Iako se artefakti nalik čipki mogu naći još u staroegipatskim grobnicama početak čipkarstva, odnosno izrade čipki se tradicionalno smješta u 15. vijek, odnosno Flandriju i Italiju. Otada su se počele širiti po Evropi kao dio odjeće više klase, odnosno luksuzni predmet. S vremenom su mnoge zemlje razvile vlastite tradicije i modele čipki.
|
Čipkarenje u Hrvatskoj | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Hrvatska
| |
| Regija: | Evropa i Azija |
| Godina upisa: | 2009. |
| ID: | 00245 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
|
Bobinska čipka u Sloveniji | |
|---|---|
| Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Slovenija - Idrijska čipka
| |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2018. |
| ID: | 01378 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Na prostoru bivše Jugoslavije su najpoznatije paška čipka u Hrvatskoj, kerice u Slavoniji i Bosni i Hercegovini, bobinska čipka u Sloveniji te oje u Makedoniji. U prošlosti je bila poznata i dubrovačka čipka.
Nematerijalna svjetska baština uredi
Hrvatska uredi
Najmanje tri različite tradicije čipkarstva u Hrvatskoj opstaju i danas, sa središtem u gradovima Pagu na Jadranu, Lepoglavi u sjevernoj Hrvatskoj i Hvaru na istoimenom dalmatinskom otoku.
Paška čipka na iglama izvorno se koristila za izradu crkvenih odjevnih predmeta, stolnjaka i ukrasa za odjeću. Proces uključuje uljepšavanje uzorka paukove mreže geometrijskim motivima i danas ga prenose starije žene koje nude cjelogodišnje kurseve.
Lepoglavska čipka se izrađuje pletenjem konca namotanog na vretena, odnosno bobine. Često se koristi za izradu čipkanih traka za narodne nošnje. Godišnji međunarodni festival čipke u Lepoglavi posvećen je ovoj umjetnosti.
U gradu Hvaru čipku rade redovnice u benediktanskom samostanu. Tanke, bijele niti dobivaju se iz jezgre svježih listova aloe i utkaju u mrežu ili drugi uzorak na kartonskoj podlozi. Dobiveni komadi su simbol Hvara.
Čipkarenje je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao element kulturne baštine u Hrvatskoj.[1] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 13. do 18. decembra 2009. u Abu Dabiu. [2]
Slovenija uredi
Bobinska čipka u Sloveniji je zanatska vještina izrade čipke u trakama ili u gotovim oblicima ukrštanjem i uvrtanjem konca namotanog na posebne drvene štapiće poznate kao bobine. Danas u Sloveniji postoji oko 120 čipkarskih društava, sekcija i grupa, među kojima su obučene čipkarice i oni koji tek uče. Nosioci su uglavnom žene, a znanja i vještine vezane za praksu najčešće se prenose u porodici.
Nalazi se UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa[3] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u Sent Luisu, Mauricijus [4]
Reference uredi
- ↑ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.(en)
- ↑ UNESCO: Čipkarenje u Hrvatskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7. 1. 2023.(en)
- ↑ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Sloveniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 16.1.2024.(en)
- ↑ UNESCO: Bobinska čipka u Sloveniji - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7. 1. 2024.(en)
Spoljašnje veze uredi
- Online Lace Demonstrations Arhivirano 2014-10-19 na Wayback Machine-u
- Virtual Museum of Textile Arts
- A Renascence of the Irish Art of Lace-making
- International Bobbin and Needle Lace Organisation
- Italian lace and embroidery organization Arhivirano 2011-05-13 na Wayback Machine-u
- The Craft of Bobbin Making