Crvena čaplja
Crvena čaplja, čaplja danguba, mrka čaplja ili zmijar ptica (lat. Ardea purpurea) je barska ptica iz porodice čaplji.
| Crvena čaplja | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Ciconiiformes |
| Porodica: | Ardeidae |
| Rod: | Ardea |
| Vrsta: | A. purpurea |
| Dvojni naziv | |
| Ardea purpurea (Linnaeus, 1766) | |
Opis uredi
Dosta je velika ptica. Visoka je 80 – 90 cm, duga je otprilike isto toliko. Teška je 0,5 – 1,3 kg, a raspon krila joj je 120 – 150 cm. Nešto je manja od sive čaplje, od koje se razlikuje po svom crvenkastosmeđem perju, i kod odraslih, tamnije sivim leđima. Čelo i gornji dio glave zajedno s ukrasnim perima je crno, kao i prsa i trbuh, a tamniji su i dijelovi ramena i dijelovi prsa. Crne pruge se pružaju od kljuna, ispod lica do prsa, a perje vrata i dijelovi lica su kestenjastosmeđi. Ima uži žuti kljun, koji je kod odraslih svjetliji za vrijeme sezone parenja. Purpurno-crvene nijanse na perju teško se vide s daljine, kada izgleda nešto tamnija od sive čaplje. U letu, naprijed uperen zavoj vrata manje je zaobljen nego kod sive čaplje, čineći oštriji luk. Glava i vrat su uži i vijugaviji. Prsti su duži, stražnji prst strši u letu. Leđa i krila su plavosiva. Stopala su joj veća nego u sive čaplje.
Ponašanje uredi
Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama, kukcima, malim sisavcima, gmazovima i pticama. Često nepomično čeka plijen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac[1].
Spor je letač, dok leti vrat joj je uvučen. Dugi vrat za vrijeme leta izgleda zmijoliko, poprima oblik slova S. Poziv je glasno graktanje krek.
Razmnožavanje uredi
Gnijezdi se u tršćaku i vrbovoj šikari. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji, par zasniva gnijezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaš a, trstike i sličnih materijala iz okoliša. U gnijezdu se nađe 4 do 5 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 25 – 30 dana. Mladi napuštaju gnijezdo za 7 – 8 tjedana. Roditelji su brižni i redovito ih hrane i štite od prejakog sunca i neprijatelja.
Taksonomija uredi
- Ardea purpurea purpurea Linnaeus, 1766. Afrika, Evropa sjeverno do Nizozemske i jugoistočna Azija istočno do Kazahstana.
- Ardea purpurea bournei (de Naurois, 1966), Zelenortska Republika (neki je tretoraju kao zasebnu vrstu Ardea bournei).
- Ardea purpurea madagascariensis Oort, 1910. Madagaskar.
- Ardea purpurea manilensis Meyen, 1834. Azija od Pakistan istočno do Filipina i sjeverno do Primorskog kraja u Rusiji.
Rasprostranjenost uredi
Selica je koja u balkanske krajeve stiže krajem marta, a napušta ih najčešće u augustu i septembru, nekad kasnije. Kolonije ove čaplje u Hrvatskoj nalaze se u Kopačkom ritu, Krapje đolu, Jelas polju u Hrvatskoj. Ova čaplja također nalazi se i u Blatnom jezeru i Valencijskim jezerima u Mađarskoj, Treboni u Češkoj, na više mjesta u Slovačkoj, na Nežiderskom jezeru u Austriji, u Friziji i Utrechtu u Nizozemskoj, u Bosni i Hercegovini: Jezero Bardača u porječju rijeke Po u Italiji, Camargue u Francuskoj, delti Dunava u Rumuniji, te u Portugalu i Španiji. Osim što je ima u Evropi, nastanjuje i Afriku i Centralnu Aziju.
Još nedavno bila je najbrojniji stanovnik Kopačkog rita i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovito gnijezdi, nekoliko parova gnijezdi se na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina[2]. Nasuprot tome, u 19. vijeku zabilježene su kolonije gdje je i do 400 parova bilo zajedno na gniježđenju. Postale su rijetke i na seobi. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru jedina je u priobalnom dijelu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije[3].
Čaplja danguba i ljudi uredi
Dana 22. 3. 2004. Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom čaplje dangube[4].
Štite je mnoge međunarodne konvencije: Bonska iz 1975. i Bernska konvencija iz 1979., zatim Sporazum o zaštiti afričko–evroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) iz 1995., Konvencija o zaštiti vodenih staništa iz Ramsara iz 1971. U Hrvatskoj je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. te Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica iz 1995.[5]
Galerija uredi
-
Odrasla jedinka u Indiji -
Prizemljavanje -
Čekajući plijen -
Loveći ribu
_I2_IMG_8131.jpg)
_in_Hodal_W_IMG_6264.jpg)
Izvori uredi
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-24. Pristupljeno 2015-01-06.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-18. Pristupljeno 2015-01-06.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-20. Pristupljeno 2015-01-06.
- ↑ http://www.kontkod.hr/filatelija/arh041.htm
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-22. Pristupljeno 2015-01-06.
Vanjske veze uredi
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Crvena čaplja |
| | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Crvena čaplja |
 | Wikivrste imaju podatke o: Crvena čaplja |