Ármin Klein
Ármin Klein (1855. – 1883.) je bio mađarski slikar, kipar i primijenjeni umjetnik u mediju keramike koji je gotovo čitav svoj umjetnički opus ostvario za pečujsku Tvornicu keramike Zsolnay.
Život i djelo uredi
Uz vlasnikove kćeri sestru Teréz i Juliju Zsolnay, bilo je najvažniji umjetnik te tvornice u doba njezina naglog razvoja i svjetskog uspjeha koncem 19. st.[1]
Rođen je 1855. u Veszprému[2], u židovskoj obitelji.[3]
Studirao je kiparstvo na Visokoj školi primijenjene umjetnosti u Beču i na prijedlog svojih profesora otišao je u Pečuh.[4]
Svojim dolaskom, Klein je uveo novi duh u dotadašnju produkciju keramike Zsolnay, koja se u tome času temeljila uglavnom na orijentalnoj (kineskoj i japanskoj), te perzijskoj i turskoj ornamentici, kao i na ornamentici domaće mađarske narodne umjetnosti.[5]
Klein međutim unosi dah tada diljem Europe, a posebno u njemačkom kulturnom krugu popularnog stila historicizma, konkretno: neorenesanse.[6]
No, u Kleinovom izrazu nije bilo ni traga pedanteriji njemačkog historicizma i kopiranju predložaka. Premda obrazovanjem kipar, bio je prilično vješt i u crtežu, koji je istodobno bio i dekorativan, i lirski. To osobito pokazuje njegova Amoretti serija iz 1878. i 1879. Tipični za tu seriju su tanjuri s rubom odijeljenim prugom i dekoriranim renesansnim ornamentom na obodu, dok su u recipijentu ucrtani amoretti u parovima, prikazani u genre-scenama. Sve je to izvedeno kobaltnom sepijom. Motiv amoretta je popularizirao osobito Hans Makart, tada popularni bečki slikar, kojeg su Teréz i Julia Zsolnay bile posjetile u njegovu bečkom atelieru, a Klein je čak načinio ženski portret u njegovu stilu. Klein je oslikavao i druge tipove posuda, pa je tako primjerice čuture oslikavao prizorima iz narodnog života. I danas postoji više njegovih čutura s prikazima svatova.[7]
Iako se kiparstvom bavio znatno manje, svakako valja spomenuti njegove prikaze poznatih znanstvenika (Leonardo, Newton, Watt…) za Politehnikum u Budimpešti. Riječ je o kružnim, koloriranim reljefima u keramici, koji su kasnije postavljeni i u Šegrtskoj školi u Pečuhu.[8]
Kleinovo stvaralaštvo u bitnome je profiliralo umjetničku produkciju Tvornice Zsolnay. U skladu s likovnim strujanjima svoga vremena, objedinio je ideje i stilove velikih središta s lokalnim značajkama[9], te je unatoč svojoj ranoj smrti u 28. godini, ostavio neizbrisiv trag u austro-ugarskoj keramičkoj umjetnosti svoga vremena.
Literatura uredi
- Kovács 1989 - Orsolya Kovács: Ármin Klein, umjetnik - projektant tvornice Zsolnay (1855 - 1883), u: Keramika Zsolnay, katalog izložbe, Zagreb, 1989., str. 33-37
- Romváry 1989 - Ferenc Romváry: Keramika Zsolnay, u: Keramika Zsolnay, katalog izložbe, Zagreb, 1989., str. 16-22
- Sorić 1989 – Ante Sorić: Uvod, u: Keramika Zsolnay, katalog izložbe, Zagreb, 1989., str. 7